ZAPISNIK S 1. SASTANKA
„KOORDINACIJE ZA BEZDRŽAVLJANSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ“
Dana 14. lipnja 2019., s početkom u 11h u prostorijama Ureda pučke pravobraniteljice u Zagrebu, u organizaciji Projekta građanskih prava Sisak, održan je prvi sastanak Koordinacije na temu rješavanja problematike bezdržavljanstva u okviru projekta „Prevencija bezdržavljanstva u Republici Hrvatskoj“.
Cilj održavanja ovog sastanka je uspostavljanje oblika buduće suradnje u svezi rješavanja problematike bezdržavljanstva, podizanje svijesti, te razmjena informacija i saznanja o ovoj temi kao i prikupljanje statističkih podataka između svih dionika Koordinacije.
Sastanku su nazočili predstavnici Ureda pučke pravobraniteljice, zamjenica Tena Šimonović Einwalter, te Igor Lekić i Monika Čavlović, predstavnica UNHCR Hrvatska, Kristina Benić Belavić, predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova Višnja Stanić Šajatović, Aleksa Đokić i Dženana Kalamujić ispred Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Milena Čalić Jelić ispred Srpskog Narodnog Vijeća, Ivana Karamarko i Nuša Rosić predstavnice udruge „Kali Sara“, Dražen Klarić ispred Isusovačke službe za izbjeglice, Petra Lovasić iz Centra za socijalnu skrb Rijeka, odvjetnica Ivana Canjuga, Ivan Jakić ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prof. Snježana Vasiljević Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Sisačko – moslavačke županije Stanoje Nikolić dok su svoj nedolazak ispričali, prof. Frane Stanišić Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Juliette Delescluse iz udruge Liječnici svijeta i Natalija Havelka iz udruge Centar za mir Osijek.
Milana Kreća, predsjednica PGP-a Sisak otvorila je sastanak,“te je nakon toga pozdravni govor i podršku dala zamjenica Ureda pučke pravobraniteljice, Tena Šimonović Einwalter, podsjetivši da je u više izvješća pučke pravobraniteljice, uključujući i zadnje, istican problem otežanog stjecanja državljanstva osoba koje u Hrvatskoj žive desetljećima i njihovih potomaka. Navela je da je o ovome dao mišljenje i Ustavni sud koji je naveo da se odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu koje propisuju pretpostavke za naturalizaciju stranaca u hrvatsko državljanstvo moraju odgovarajuće tumačiti ako se radi o slučajevima primitka u hrvatsko državljanstvo osoba koje su bile državljani bivše SFRJ, jer se radi o pravnoj situaciji koja ima tranzicijske elemente, kao i da kada primitak u hrvatsko državljanstvo traži osoba koja je utvrđena strancem u RH uslijed raspada bivše države, i koja je zajedno s cijelom svojom obitelji trajno nastanjena u RH, onda pitanje njezina državljanstva prerasta u pitanje ljudskih prava i njihove zaštite. Stoga su u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu Ministarstvu unutarnjih poslova upućene preporuke kojima je cilj unaprijediti postupke stjecanja državljanstva te će institucija i nadalje nastaviti rad na ovoj tematici te podupirati inicijative koje nastoje poboljšati pravni okvir i praktična rješenja.
Kristina Benić Belavić pozdravila je prisutne te je objasnila UNHCR-ov mandat vezan za bezdržavljanstvo. UNHCR-ova kampanja Ibelong (Ja pripadam) od 2014.g. ima za cilj iskorijeniti bezdržavljanstvo do 2024., a UNHCR je predložio 10 točaka na osnovu kojih svaka država može donijeti akcijske planove za rješavanje ovog pitanja.
UNHCR će u listopadu ove godine održati sastanak izvršnog odbora tijekom kojeg će istaknuto mjesto imati i pitanje bezdržavljasntva.
Što se tiče djelovanja UNHCR-a, ističe se da imaju dobru suradnju s Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, te provode aktivnosti kroz manji projekt s PGP-om u okviru kojeg se formira i ova Koordinacija, te se time pokušava smanjiti problem bezdržavljanstva.
Nakon toga je Anita Košar Ulemek iz PGP-a Sisak, dala kratak osvrt na problematiku bezdržavljanstva u RH, te navela da se pojam osobe bez državljanstva uopće ne spominje u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, u Zakonu o strancima isti termin se spominje samo četiri puta dok u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH se vrlo malo spominje. Isto tako Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti spominje isti termin samo u kontekstu tražitelja međunarodne zaštite. Osim toga Zakon o hrvatskom državljanstvu također vrlo malo koristi termin osobe bez državljanstva, tako da se može jasno zaključiti da procedure oko ovog problema nisu jasno i precizno utvrđene.
Dragan Milić, PGP Sisak, govori o postupcima pružanja pravne pomoći u praksi slučajevima bez državljanstva i u riziku od gubitka državljanstva. Navodi da je daleko veći broj de facto osoba, a koje osobe nisu nigdje upisane te da je 2018., izvršeno oko 100 upisa u knjige državljana Republike Srbije i BiH. Problem su ljudi koji nemaju nikakvu staru identifikacijsku dokumentaciju pa im Konzulati Republike Srbije i BIH odbijaju izdati putnu ispravu iako se za iste osobe pribavljeno uvjerenje o državljanstvu i izvod iz matice rođenih.
Velik problem zabilježen je s pripadnicima romske nacionalne manjine na području Primorsko-goranske županije (PGŽ), a koji su porijeklom s Kosova i kojima niti Kosovo niti Koordinacijska uprava Kosova u Srbiji ne mogu izdati putnu ispravu, a imaju utvrđen identitet u RH. Dakle, te osobe imaju državljanstvo, ali ne mogu dobiti putnu ispravu i ne mogu regulirati svoj status u RH. Konzul Republike Srbije naveo da očekuje oko 200 negativnih rješenja. Ispada da bi se te osobe trebale vratiti na područje svog porijekla (R.Srbija, Kosovo), a to je nemoguće kako financijski, tako i zbog prekida veza sa zemljama porijekla i zbog gubitka dosadašnjeg statusa u RH. Ti ljudi žive u RH, uglavnom od 1999.g. kada su napustile Srbiju i Kosovo, a u RH imaju privremeni boravak, te da bi regulirale stalni boravak od istih se traži putna isprava i dolazi do opisanog problema. Slična je situacija i s državljanima BiH.
Milana Kreća nadodaje da bi se u ovim slučajevima trebalo pozvati na Zagrebačku deklaraciju o pristupu osobnim dokumentima i registraciji iz 2011.godine (Zagrebačka deklaracija iz 2011.)
Predstavnica Centra za socijalnu skrb Rijeka nakon ovih informacija navodi da oni u svojim evidencijama imaju jako malo evidentiranih takvih slučajeva no spremna je na suradnju i razmjenu informacija o zabilježenim predmetima bezdržavljanstva.
Višnja Stanić Šajatović, MUP RH, Uprava za migracije i državljanstvo, navodi da MUP također nastoji riješiti ovakve probleme. Dodaje da nije definirana procedura takvih osoba i da MUP RH do takvih osoba dolazi kada se netko od takvih osoba obrati u MUP sa zahtjevom da mu se regulira status u RH. Spominje da u rješavanju takvih slučajeva treba primjenjivati Konvencije iz 1954. i 1961., kao i primjenjivati Zagrebačku deklaraciju iz 2011. Napominje da MUP nakon postavljanja zahtjeva određene osobe traži podatke o istoj osobi od države iz koje dolazi, a ukoliko se dobije podatak da osoba ne pripada toj državi tek onda se može definirati da je to osoba bez državljanstva. No, vrlo se često je slučaj da na službeni upit MUP-a RH, tijela drugih država šute, ne daju informacije i ne pokazuju interes za rješenje problema. Dodaje da MUP RH u Akcijskim planovima za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma spominje ovo pitanje.
Nadalje, Anita Košar Ulemek spominje dva pojedinačna predmeta F.V. i B. D., za koje smo utvrdili da su osobe bez državljanstva, ali se ipak ne mogu riješiti. Višnja Stanić Šajatović navodi da je upoznata s tim predmetima, ali da se kod svih takvih mora voditi računa kako o privatnim interesima pojedinih slučajeva tako i o javnom interesu, da su to specifični slučajevi.
Aleksa Đokić iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (ULJPPNM), navodi da je njihov Ured puno radio na Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine, a za razdoblje 2019. – 2020., čije se usvajanje očekuje na sjednici Vlade RH prije ljetne stanke. Navodi kako je očito širem krugu potrebno pojašnjenje što ‘statusni problemi’ podrazumijevaju, kao što je navedeno i u uvodu nedavne studije UNHCR-a te kao primjer navodi nedavno istraživanje baznih podataka u kojem je zabilježen veći postotak osoba bez dokumenata s područja Koprivničko – križevačke županije. U cilju vidljivosti rada Koordinacije predlaže da se ista predstavi na sastanku Povjerenstva za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013. – 2020.
Igor Lekić iz Ureda pučke pravobraniteljice navodi da je Ured sudjelovao u izradi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020 godine, za razdoblje od 2019. – 2020. godine. Smatra da se kroz Zakon o strancima (ZOS) može riješiti to pitanje tj. zakon može normirati te probleme. Osvrće se na problem koji je Dragan Milić isticao te misli da učinkovita državna uprava bi mogla napraviti iznimke za takve slučajeve jer se radi o osobama koje su RH došle kao izbjeglice i u RH su već 20 i više godina i ima načina da se ide na izmjene ZOS-a.
Višnja Stanić Šajatović se slaže s tim, mada napominje da postojeći zakonski okvir pravi iznimke.
Milana Kreća također smatra da je izmjena ZOS-a jedan dobar put, pohvalila je rad i suradnju s MUP-om, ali napominje da dosadašnje izmjene nisu obuhvatile u potpunosti te osobe jer im uvijek nedostaje ispunjavanje nekog od uvjeta ZOS-a, a ipak su te osobe dugi niz godina u RH. Dodaje da bi se moglo na osnovu suradnje u regiji nešto postići i izmijeniti jer npr. MUP RS i MUP BiH za te osobe ne mogu riješiti njihov problem.
Dragan Milić predlaže da Ured pučke pravobraniteljice u suradnji s Ombudsmanom iz BiH i RS pokuša iznaći rješenje, tu Ured nudi punu suradnju.
Na kraju, Tena Šimonović Einwalter zaključuje da iz ove rasprave možemo izvući tri pitanja od kojih je prvo nacionalno normiranje pitanja bezdržavljanstva, drugo je tumačenje nacionalnog normiranja i treće je suradnja država u regiji.
Vezano za Zagrebačku deklaraciju iz 2011. ističe da je vrlo teško temeljem iste rješavati ta pitanja jer je ista deklaracija izraz političke volje i može poslužiti za sklapanje jednostavnih operativnih bilateralnih sporazuma i isto joj se čini kao dobro rješenje.
Milana Kreća, vezano za dogovor oko daljnjeg djelovanja Koordinacije predlaže da se sastanci održavaju kvartalno, te će se formirati zajednička e-mail lista za razmjenu informacija i iskustava, a budući sastanci bit će svojevrsne tematske sjednice oko gorućih problema.
Višnja Stanić Šajatović predlaže do sljedećeg sastanka vidjeti kako putem Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske ići na sklapanje bilateralnih sporazuma s Republikom Srbijom i BiH. Ured pučke pravobraniteljice predložio je da MUP RH treba dati inicijativu.
Naposljetku Milana Kreća zahvalila se ispred PGP-a Sisak svim prisutnima uz napomenu kako će se sva daljnja suradnja i razmjena informacija odvijati putem zajedničke e-mail liste.
Zaključci:
- Formiranje zajedničke e –mail liste u koju će biti uključeni svi dionici
- Sljedeći sastanak Koordinacije sazvat će se u drugoj polovici rujna 2019.
- Poziv radi sudjelovanja na drugom sastanku Koordinacije uputit će se i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, te Ambasadi Republike Srbije i BiH
- Slanje zahtjeva radi sudjelovanja predstavnika Koordinacije na 4. Radnoj skupini Povjerenstva za praćenje nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje 2013. – 2020.
- Pismeni zahtjev PGP-a Sisak prema Uredu pučke pravobraniteljice s objašnjenom problematikom utvrđivanja identiteta srpskih i bosanskih državljana u RH radi koordinacije s uredima Ombudsmana tih država
U Zagrebu, 14.6.2019.
PGP Sisak
Loading ...