Dana 24.11.2022. PGP Sisak je organizirao održavanje panel diskusije na temu „Diskriminacija stranaca u Republici Hrvatskoj“, putem Zoom platforme, a panel diskusiji su prisustvovali:
- Milana Kreća, PGP Sisak
- Aleksandar Kojić, PGP Sisak
- Danijela Žmukić, PGP Sisak
- Ivona Perković, PGP Sisak
- Dino Sivić, PGP Sisak
- Josipa Kovačević, PGP Sisak
- Daša Poredoš Lavor, GIMGS
- Tihomir Lavor, GIMGS
- Kristina Benić Belavić, UNHCR
- Ivana Canjuga, Bez Granica
- Igor Lekić, Savjetnik za pravne poslove u Uredu pučke pravobraniteljice
- Nenad Međo, Ombudsman BiH
- Danijela Malešević Plavšić, Vaša prava BiH, Kancelarija Prijedor
- Goran Dragišić, Vaša prava BiH, Kancelarija Banja Luka
- Pavica Gregurinčić, PU Sisačko-moslavačka
- Mirjana Cindrić, Postaja granične policije Novska
- Milena Čalić-Jelić, Srpsko narodno vijeće
Dnevni red:
Ad.1. Predstavljanje rada PGP Sisak u okviru projekta „Centar za integraciju stranaca u RH“
Ad.2. Reguliranje statusa stranaca u Republici Hrvatskoj iz perspektive Odluka Ustavnog suda RH i preporuka Pučke pravobraniteljice
Ad.3. Status stranaca u RH s posebnim osvrtom na:
-utvrđivanje identiteta državljana trećih zemalja (RS i BiH)
-uvjete za ostvarivanje stalnog boravka i dugotrajnog boravišta u RH
-dugotrajne privremene boravka državljana trećih zemalja zbog nedostatka
sredstava za uzdržavanje i nereguliranog zdravstvenog osiguranja
Ad.4. Rasprava-pitanja i zaključci
Ad.1. Moderator panel diskusije Aleksandar Kojić otvorio je panel diskusiju i pozdravio prisutne sudionike te ukratko predstavio rad PGP-a Sisak u okviru projekta „Centar za integraciju stranaca u RH“ te istaknuo da je cilj ove diskusije raspraviti o problemima i načinima rješavanja statusa stranaca u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na probleme oko izdavanja putnih isprava državljanima trećih zemalja, koji nemaju identifikacijsku ispravu države porijekla (RS i BiH) kao i na problem dugotrajnih privremenih boravaka, gdje se zbog nedostatka sredstava za uzdržavanje i nereguliranog zdravstvenog osiguranja ne može ostvariti pravo na stalni boravak, kao i na druga pitanja vezana za reguliranje statusa stranaca u RH. Također je istaknuo da je cilj panel diskusije razmijeniti iskustva oko rješavanja statusa stranaca (Romi, Srbi povratnici, tražitelji međunarodne zaštite, izbjeglice preseljene iz Turske kroz program preseljenja, osobe bez državljanstva, u riziku od gubitka državljanstva), kako u RH tako i u regiji.
Potom je A. Kojić dao riječ predsjednici PGP-a Sisak, Milani Kreća, koja se kratko osvrnula na naš rad u okviru projekta „Centar za integraciju stranaca u RH“ te navela da je panel diskusija dio aktivnosti na navedenom projektu, te da je Centar za integraciju stranaca novi model zaštite i podrške strancima kroz objedinjene pravne, psihosocijalne i ostale usluge, kao i da ovim projektom nastojimo potpomognuti proces integracije stranaca u hrvatsko društvo. Milana Kreća ukratko je istaknula da PGP Sisak do danas u bazi podataka ima evidentirano preko 27000 stranaka od kojih se velik dio odnosi na upravo ova pitanja kojima se bavi i zašto je otvoren Centar za integraciju stranaca te nam je cilj pokrenuti raspravu o uočenim problemima stranaca.
Ad.2. Panel diskusija je nastavljena razgovorom na temu reguliranje statusa stranaca u Republici Hrvatskoj iz perspektive Odluka Ustavnog suda RH i preporuka Pučke pravobraniteljice, a o čemu je govorio savjetnik za pravne poslove u Uredu Pučke pravobraniteljice, Igor Lekić. I. Lekić je naveo da se Pučka pravobraniteljica također bavi praćenjem pitanja reguliranja statusa stranaca u RH te ukratko prezentirao razmišljanja i preporuke koje Pučka pravobraniteljica daje u svojim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru. I. Lekić napominje da je vrlo teško za te osobe koristiti termin „stranci“ jer se uglavnom radi o osobama koje dugi niz godina žive u RH te se iste zapravo ne osjećaju kao stranci jer tu pripadaju. Nadalje navodi da je o tim pitanjima Ustavni sud dao više mišljenja, npr. prvo mišljenje je dano 2008.g. u kojem se spominju tranzicijski elementi, no, ta se mišljenja ne vrednuju dovoljno u praksi. U takvim slučajevima sasvim se zaboravlja poštivati obitelj i pravo na obiteljski život. Osim toga ističe da je Ustavni sud u mišljenju naveo da pitanje državljanstva tih osoba prerasta u pitanje zaštite ljudskih prava, a to je onda svakako pitanje Pučke pravobraniteljice na koje ona ukazuje nadležnim državnim tijelima. Istaknuo da je velik problem kod tih osoba ishodovanje putnih isprava država porijekla zbog neposjedovanja identifikacijskog dokumenta države porijekla. Kao primjer spomenuo je slučaj Bedri Hoti – neutvrđivanje državljanstva osobe iz tranzicijskog vremena, koji je tek temeljem presude Europskog suda za ljudska prava uspio doći do statusa u RH. Potom je I. Lekić napomenuo da u RH nije postojao postupak brisanja državljanstva, ali da je ipak nakon osamostaljenja RH mnogim ljudima brisano prebivalište pa nisu mogli nakon toga regulirati trajno nastanjenje (sada stalni boravak).
Nadalje je naveo da je Pučka pravobraniteljica u svom izvješću za 2021.godinu ponovila preporuku za te osobe i uputila da se u takvim slučajevima treba pozivati na odluku i mišljenje Ustavnog suda RH kao i da postoji potreba za pronalaženjem novih rješenja za te osobe koje žive u RH 30 godina i njihovih potomaka.
Nakon toga svi sudionici su pozvani na diskusiju o iznesenom te se javila Mirjana Cindrić iz PP Novska te se ukratko osvrnula na slučaj Bedri Hoti navodeći da je Bedri H. prvo zajamčenje dobio 1993.g, no, u to vrijeme Domovinskog rata nije mogao odraditi otpust iz državljanstva Kosova.
Nakon toga se za diskusiju javila Danijela M.P., pravnica iz udruge Vaša prava BiH, Kancelarija Prijedor te navela da ima stalnu suradnju s PGP-om Sisak, nadalje istaknula da na njezinom području preko dvadeset godina postoje povratnici, izbjeglice, raseljene osobe te su jedna od kategorija korisnika i izbjeglice iz RH. Navela da im Udruga Vaša prava pomaže regulirati boravak u BiH te su ostali neriješeni zapravo najteži slučajevi i da oni imaju jednu osobu koja je beskućnik. Navela da imaju jako dobru suradnju s Konzulatom RH, no, da je problem u MUP-u RH i to zbog vršenja provjere identiteta.
Nakon toga se za diskusiju javio Goran Dragišić iz VP BiH, Kancelarija Banja Luka te rekao da su oni direktno uključeni u ovu problematiku, da im je ostala jedna grupa ljudi bez ikakvih dokumenata te im se zbog toga ne može regulirati privremeni boravak u BiH. Dodatni problem je taj što je BiH jedna vrlo složena država u kojoj se vrlo često mijenjaju propisi, a isti se donose na nivou R. Srpske i Federacije. Smatra da bi se trebala promijeniti praksa i propisi za te kategorije ljudi.
Potom se za diskusiju javio Nenad Međo iz Ureda Ombudsmana BiH, te govorio o korektivnoj ulozi Ombudsmana u društvu, spominje da su upoznati s neriješenim predmetima o kojima govore Kancelarije VP BiH. Napominje da je BiH suočena i s problemom migracijske krize jer ima dugačku kopnenu granicu. Govori o reguliranju statusa stranca u BiH te da je te ljude teško prozvati strancima jer su u BiH preko dvadeset godina.
Nakon toga A. Kojić je pozvao sudionike da se izjasne o očitovanju Veleposlanstva R. Srbije, koje se navodno nedavno počelo primjenjivati u praksi, a odnosi se na izdavanje putnih isprava državljana trećih zemalja koje ne posjeduju identifikacijsku ispravu države porijekla.
Za komentar se javio Igor Lekić iz UPP, te se osvrnuo na osobe koje imaju problem oko izdavanja putne isprave R. Srbije zbog neposjedovanja identifikacijske isprave RS, a koje bi morale otići u matičnu državu i tako napustiti RH i obitelj, a možda čak i ostati bez postojećeg boravka u RH, te naveo da je UPP tražila očitovanje Zaštitnika građana RS i da su dobili očitovanje da takve osobe mogu u postupku izdavanja putnih isprava dokazivati svoj identitet izjavama članova obitelji, koji imaju identifikacijske dokumente države porijekla, a koja izjava se može dati u Veleposlanstvu RS, da se s tom praksom nedavno krenulo i vrijeme će pokazati kako će se isto odvijati.
Potom je Danijela iz Vaša prava BiH, Prijedor, iznijela praksu Generalnog konzulata RH u BiH, koja se koristila sve do 2018.g. – praksu davanja izjave radi utvrđivanja identiteta, ali da je bilo zlouporaba zbog čega su neke osobe čak krivično odgovarale pa je isto pooštreno i trenutno se ne primjenjuje, no, dodaje da je to ipak dobra praksa i da bi ju trebalo vratiti.
Nakon toga je A. Kojić pozvao Ivanu Canjuga da ukratko predstavi svoju Pravnu analizu Zakona o strancima te je I. Canjuga navela da ovu problematiku prate vrlo česte izmjene Zakona o strancima. U odnosu na visinu sredstava za uzdržavanje, koja mora posjedovati stranac da bi regulirao stalni boravak u RH, dana 13.2.2021. stupila je na snagu nova Uredba o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj, a prema kojoj se kao osnovica za izračun istih sredstava uzima prosječna mjesečna neto plaća u RH isplaćena u prošloj godini te se time povisio cenzus za izračun tih sredstava. Naime, prema ranijoj Uredbi, koja se primjenjivala od 2014-2018.g., visina sredstava za uzdržavanje se izračunavala u visini tri osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu (800 kn).
Stoga se I. Canjuga osvrće na pitanje dugotrajnih privremenih boravaka kod stranaca koji zbog neposjedovanja dovoljno sredstava za uzdržavanje ne mogu regulirati stalni boravak. Spominje i situaciju stranaca koji imaju privremeni boravak iz humanitarnih razloga u kojem se ne traži uvjet sredstava za uzdržavanje, a koji pri reguliranju dugotrajnog boravišta to moraju ispunjavati.
Nakon toga I. Canjuga govori o problemu reguliranja zdravstvenog osiguranja stranaca u RH, o dugu za zdravstveno osiguranje iz razloga što ga te osobe ne mogu plaćati te o otpisu duga temeljem čl. 148.st.4.Općeg poreznog zakona (nenaplativost) kao i o dvostrukim kriterijima u RH. Točnije, napominje da se kod reguliranja boravka uzima da određena osoba ima nedostatna sredstva za uzdržavanje i odbija se sa zahtjevom za traženi boravak dok ista ta osoba kod otpisa duga za zdravstveno osiguranje ima previše sredstava da bi joj se dug otpisao.
Lekić iz UPP se nakon toga javio i pohvalio Pravnu analizu I. Canjuge i PGP-a, kaže da odlično ukazuje na nelogičnosti u praksi te da se i UPP susretao s tim problemom dvostrukih kriterija kroz predmete stranaka.
Canjuga nastavlja svoje izlaganja i govori da prema izmjeni Zakona o strancima na prvostupanjsko rješenje nema više ulaganja žalbe već se pokreće upravni spor, a u tom slučaju upravna tužba nema odgodni učinak i stranac kojem je rješenjem određeno napuštanje RH bi trebao napustiti RH, a što stranke stavlja u vrlo nepovoljan položaj.
Na to se nadovezao I. Lekić, UPP, te naveo da je Pučka to isticala u svojim izvješćima Hrvatskom saboru tj. da je to otegotna okolnost za stranke te još napominje da je Pučka tražila ocjenu ustavnosti čl. 5. Zakona o strancima (Provođenje sigurnosnih provjera za državljanina treće zemlje), no, da je isti prijedlog odbijen te da je od tada iz prakse istisnuto pravo na žalbu kao pravni lijek u ovim predmetima i uvedena samo mogućnost pokretanja upravnog spora.
U raspravu se uključila Milena Č. Jelić iz SNV-a, te pozdravila diskusiju kao vrlo korisnu i navela da u svom radu bilježi znatan porast statusnih predmeta u zadnje tri godine. Ističe problem Romkinje, koja živi u Zagrebu od svoje pete godine i koja nema zdravstveno osiguranje, ne može plaćati doprinose za ZO jer je lošeg imovinskog statusa. Ujedno ističe koliziju između prava na stambeno zbrinjavanje i npr. prava na stalni boravak.
Ad.3. Pri kraju panel diskusije za riječ se javio Nenad Međo iz Ureda Ombudsmana BiH, zahvalio na pozivu za sudjelovanje i predložio daljnju suradnju. Danijela M. P. iz Vaša prava BiH, Kancelarija Prijedor također zahvalila i molila da joj dostavimo Pravnu analizu Zakona o strancima. Također se i Goran Dragišić iz VP BiH, Kancelarija Banja Luka zahvalio svim sudionicima na iznesenim mišljenjima i preporukama te da će se ubuduće češće obraćati i Uredu Pučke pravobraniteljice u Zagrebu.
Panel diskusiju završavamo zaključkom da je rad na ovoj problematici potrebno svakako nastaviti, a da naglasak stavljamo na:
– ustanovljavanje postupka za utvrđivanje bez državljanskog statusa i u vezi s tim bez državljanstvo kao diskriminacijska osnova;
– konačno rješavanje pitanja dugotrajnih privremenih boravaka u RH;
– reguliranje pitanja jednokratnih uplata za zdravstveno osiguranje odnosno za ulazak u sustav ZO.
Na ove probleme potrebno i dalje upozoravati, informirati Pučku pravobraniteljicu, koja će u svojim godišnjim izvješćima na to ukazivati i davati preporuke za njihovo rješavanje, što bi sve u konačnici poboljšalo položaj stranaca u Republici Hrvatskoj, posebice onih „stranaca“ koji u Republici Hrvatskoj žive više od trideset godina.
U Sisku, 24.11.2022.g.
Zapisničar:
Josipa Kovačević
Loading ...