Predstavnik PGP Sisak je sudjelovao u radu okruglog stola kojeg je
organizirala Kuća ljudskih prava u svojim prostorijama 20. veljače 2012.
Uvodničari na okruglom stolu: Marko Rakar – aktivist i IT stručnjak,
Tomislav Medak – koordinator u Multimedijalnom institutu, Domagoj Bebić
– Fakultet političkih znanosti & Institut za nove medije i
e-demokraciju, Stribor Kikerec – Ministarstvo vanjskih i EU poslova, te
Sanja Sarnavka – predstavnica organizatora i moderator okruglog stola.
ACTA, taj trgovinski sporazum koji je globalno izazvao veliku pažnju pa
i proteste diljem svijeta ovdje je pojašnjen u kraćim crtama a rasprava
se razvila nakon što su uvodničari objasnili isti te izrazili svoje
mišljenje kakve bi moguće posljedice uzrokovala primjena istog. Javnost
je s pravom zabrinuta i pita se da li bi se primjenom ovoga sporazuma
utemeljila međunarodna borba protiv piratstva ili zapravo u pozadini
svega stoji jasna namjera za uspostavljanjem potpune kontrole nad, do
sada, najdemokratičnijem od svih medija komunikacije.
Pregovori i kreiranje ACTA-e dogovarali su se u tajnosti, bez široke
javne rasprave, a protiv ovoga unilateralnog akta ustale su i odbile ga
potpisati mnoge zemlje i vlade. U pozadini akta može se uočiti
isključujući način; pomalo represivni koji bi se primjenom ovog i
sličnih ugovora ustrojio kao presedan djelovanja u globalnoj borbi
protiv piratsva i/ili neistomišljenika. ACTA time, može se reći,
narušava međunarodne pravne dokumente i norme, a primjena takvog ugovora
mogla bi dovesti do ograničavanja ljudskih prava zaobilaženjem
institucija i pravnih mehanizama diljem svijeta. Jedan od zaključaka
ovoga skupa je da je potrebna svekolika javna rasprava o temi
internetskih sloboda koja bi bila utemeljena na raznim aspektima. U RH,
u njezinoj vladi, nema zvaničnog stajališta o ACTA-i. Također je
zaključeno da dobar dio mehanizama za zaštitu intelektualnog vlasništva
koji se nalazi u ACTA-i mi već imamo u našim zakonima i pozitivnim
propisima. Stoga, zaštita intelektualnih prava mogla bi se kod nas
poboljšati dosljednom primjenom već postojećih zakonskih normi. Na kraju
je još jednom istaknuta iznimna važnost rasprave u ovakvom kompleksnom
pitanju – primjene ACTA-e, te je pružena informacija da već postoji
presedanska presuda u EU koja štiti pravo na privatnost u odnosu na
pravo na zaštitu intelektualnog vlasništva.
Okrugli stol je zatvoren ovim: “Olakšati pristup zaštićenom sadržaju a
ne ograničiti pravo pristupa istom popravilo bi mnogo!”