izvor: odraz.hr
U Zagrebu je 14. lipnja 2016. održan okrugli stol ‘Siromaštvo i nejednakost u društvu – izazovi za održivi razvoj’, u organizaciji Hrvatske mreže za ruralni razvoj-HMRR, Hrvatske mreže protiv siromaštva-HMPS i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Organizaciju ovog skupa podržali su ODRAZ i Hrvatska obrtnička komora, na kojem se okupilo 70-ak predstavnika gradskih ureda, fakulteta, udruga, sindikata, ministarstava i drugih zainteresiranih dionika.
Skup je moderirala direktorica ODRAZ-aLidija Pavić-Rogošić, ujedno i članica UO HMRR te EGSO-a, zajedno s Ninom Žgancem s Pravnog fakulteta, Studijskog centra socijalnog rada i Hrvatske mreže protiv siromaštva.
Lidija Pavić-Rogošić te im je na početku predstavila Globalne ciljeve održivog razvoja, koje bi institucije EU-a i države članice trebale uzeti u obzir i integrirati u svoje strategije, pogotovo cilj broj.1: Iskorjenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima svugdje u svijetu.
*Više o globalnim ciljevima održivog razvoja može se pronaći u publikaciji ODRAZ-a.
Izvjestitelj EGSO-a Seamus Boland predstavio je mišljenje Odbora o suzbijanju siromaštva i potrebnim mjerama. Napomenuo je da je EU usvojio cilj da se do 2020. broj od 24 milijuna osoba koje su duži niz godina u siromaštvu smanji na 20 milijuna. No, taj se broj povećava. Podaci ukazuju kako su kriza i politike štednje diljem EU dramatično povećale razmjere i dubinu siromaštva. EU štiti euro, štiti sigurnost, pojačava obranu, a borba protiv siromaštva nije među tim prioritetima, rekao je Boland.
EGSO je u proteklih nekoliko godina pokrenuo brojne inicijative i organizirao mnoga događanja koja su se bavila pitanjima kao što su suzbijanje siromaštva, siromaštvo među djecom, mjere za smanjenje socijalne isključenosti, sve veći problem siromaštva unatoč zaposlenju, uvođenje minimalnog dohotka na europskoj razini, poštenije oporezivanje te potreba da se socijalne mjere uključe u osmišljavanje i provođenje politika EU-a na poljima poput jedinstvenog tržišta i jedinstvene valute.
*Mišljenje EGSO-a o suzbijanju siromaštva na hrvatskom jeziku može se preuzeti ovdje.
O nejednakosti i socijalnoj politici u Hrvatskoj govorio je prof. emeritus Vlado Puljiz s Pravnog fakulteta, Studijskog centra socijalnog rada. S obzirom da nema pouzdanih podataka o nejednakostima u Hrvatskoj, preporuka je intenzivirati istraživanja o nejednakostima, kako bi se vodila uspješnija borba za njihovo smanjivanje, poručio je Puljiz. Osobitu pažnju treba obratiti na nejednakosti u obrazovanju, pri čemu je presudno ulaganje u obrazovanje djece u ranoj dobi te ulaganje u cjeloživotno obrazovanje.
Članica EGSO-a i SSSH-a Ana Miličević Pezelj govorila je o novim socijalnim rizicima – fenomenu rasta siromaštva među zaposlenima. Razlog tome je, između ostalog, sve veća upotreba atipičnih oblika ugovora o radu. Ne samo u Hrvatskoj, veći i u Europskoj uniji dolazi do zloupotrebe atipičnih ugovora o radu, što dovodi u pitanje i sigurnost samih primanja. Udio zaposlenih na određeno vrijeme u RH se u nekoliko posljednjih godina počeo sve više povećavati, a niska primanja jedan su od glavnih uzroka iseljavanja radne snage iz Hrvatske, smatra Miličević Pezelj. Mehanizam za izračun udjela minimalne plaće trebao bi biti isti u svim zemljama EU, istaknula je te iznositi 60% od prosječne plaće. Svoje izlaganje je zaključila tvrdnjom kako je potrebno donositi odluke temeljem istraživanja i podataka te donositi integrirane politike protiv siromaštva.
O razlikama između urbanog i ruralnog siromaštva u RH govorio je Zoran Šućur s Pravnog fakulteta, Studijskog centra socijalnog rada. Za razliku od nezaposlenosti i zaposlenosti, koji se mjere na individualnoj razini, siromaštvo se mjeri na razini kućanstva. Zemlje Europske unije razlikuju se po stopama siromaštva u svojim urbanim i ruralnim područjima. Primjerice, u visoko urbaniziranim zemljama Europske unije, s malim postotkom ruralnog stanovništva, mali je udio siromaštva među ruralnim stanovništvom. Pridruživanjem postsocijalističkih zemalja došlo je do ruralizacije Europe i povećanja udjela ruralnog siromaštva. Iako su stanovnici ruralnih područja većinom vlasnici kuća, žive u lošijim uvjetima, što ukazuje na to da sam stambeni status nije pokazatelj kvalitete stanovanja. Mnogi od njih žive na prostoru koje primarno nije bilo ni namijenjeno za stanovanje (npr. na području otpadnih voda).
Šućur smatra kako je ponekad nepotrebna podjela na urbano i ruralno stanovništvo, određene mjere borbe protiv siromaštva iste su u urbanim i ruralnim područjima. Problem je što stanovnici ruralnih područja nedovoljno koriste svoja prava, zaključuje.
Nakon izlaganja, razvila se živa rasprava, u kojoj su sudjelovale i Dijana Topčić Rosenberg, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih te Romana Galić, zamjenica pročelnice zagrebačkog Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.
Borba protiv siromaštva treba biti multisektorska i obuhvatiti različite razine te se ne smije tretirati samo kao dio sustava socijalne politike. Socijalna djelatnost treba biti proaktivna, a ne reaktivna – na kraju skupa zaključio je Nino Žganec.
Događanje je imalo vrlo zapaženi odjek i u medijima. Direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić, zajedno s Nedjeljom Markovićem iz Hrvatske mreže protiv siromaštva, govorila je o ovoj temi u emisiji HRT-a “Dobro jutro, Hrvatska” te dala izjavu za Hrvatski katolički radio. Prikaz je bio i u Dnevniku Hrvatske televizije te u emisiji Hrvatska uživo. O skupu je izvijestila i Slobodna Dalmacija te drugi mediji.
Prezentacije panelista:
- Globalni ciljevi održivog razvoja // Lidija Pavić-Rogošić, ODRAZ
- Mišljenje EGSO-a o suzbijanju siromaštva // Seamus Boland, član EGSO-a
- Nejednakosti i socijalna politika u Hrvatskoj // prof. Vlado Puljiz, Pravni fakultet-Studijski centar socijalnog rada
- Urbano i ruralno siromaštvo u RH // Zoran Šućur, Pravni fakultet-Studijski centar socijalnog rada
Loading ...