Projekt građanskih prava Sisak sudjelovao je 9. lipnja 2015. god., s početkom u 10:00 u prostorijama Ministarstva pravosuđa, na drugom Okruglom stolu pod nazivom „Nacrt Prijedloga Zakona o stečaju potrošača“.
Ostale dionike okruglog stola činili su: predstavnici Ministarstva financija – Porezna uprava, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge banaka, Financijske agencije, Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatske javnobilježničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, „Potrošača“ – Društva za zaštitu potrošača, Udruge Franak, Hrvatskog saveza udruge potrošača, Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati te Udruge Blokiranih.
Prijedlogom Zakona o stečaju potrošača koji će uskoro biti upućen u drugo čitanje želi se prezaduženim građanima, oslobađanjem od obveza, osigurati “novi odgovorniji početak”, no neke udruge se, iako pozdravljaju tu mjeru, pribojavaju da će se velik broj ljudi koji se odluči za opciju osobnog stečaja nakon što im se proda imovina naći u siromaštvu, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Prema riječima ministra u slučaju da potrošač nema imovine, postupak se otvara i zatvara u jednom danu, što znači da dužniku teoretski može biti otpisan milijunski dug, ali će ga se pet godina nadzirati radi sprječavanja mogućih zlouporaba, primjerice prikrivanja prihoda ili imovine.
No, u slučaju da neki dužnik ima samo jednu, egzistencijalnu nekretninu može tražiti da se ona ne prodaje u postupku provjere. Predlagatelj se nada da će dužnik u tom razdoblju naći rješenje i da neće doći do prodaje nekretnine. “Tu će se na kraju donositi odluka jer se dužniku daje mogućnost da vrati dio novca ili da sklopi drugačiji odnos s vjerovnikom”, rekao je ministar.
Važno je za naglasiti da sami građani dobrovoljno odlučuju da li će koristiti ili ne ponuđenu opciju. Sve funkcionira na načelu dobrovoljnosti, zaključio je ministar.
Jedna od novina u odnosu na prvotnu verziju Zakona o stečaju potrošača je i to da će se sam postupak stečaja potrošača voditi prema predloženom zakonu izvansudski u savjetovalištima, preko Financijske agencije i ovlaštenih udruga te sudski na općinskim sudovima.
Novina je i to što se Zakonom o stečaju potrošača širi mogućnost oslobađanja od preostalih obveza na građane koji ne obavljaju gospodarsku ili drugu profesionalnu djelatnost.
Predstavnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Katarina Litva rekla je novinarima da su zadovoljni uključivanjem u radnu skupinu i da je dosta njihovih primjedbi uvaženo, no nisu zadovoljni minimalnim iznosom novca koji ostaje dužniku u stečaju. Traže i da se produlji rok u kojem se dužnicima ne bi prodavala jedina nekretnina.
Po sadašnjoj verziji zakona određeno je da jedna osoba u postupku stečaja ima minimalnu naknadu od 800 kuna mjesečno. No, u sindikatu smatraju tu svotu preniskom pa zagovaraju da minimum bude prag rizika od siromaštva, odnosno 1.910 kuna koji bi se korigirao ovisno o broju uzdržavanih članova. Postavljaju pitanje koliko bi uopće ljudi bilo zainteresirano za osobni stečaj s obzirom da bi morali živjeti s 800 kuna mjesečno.
Vezano uz zaštitu nekretnina sindikat traži da se nakon postupka provjere odredi rok od barem godinu dana u kojem bi se potrošaču omogućilo da se snađe kako ne bi došlo do prodaje njegove jedine nekretnine. “Na koji način pravno regulirati da se zadrži jedna jedina nekretnina u vlasništvu ostalo je problematično”, kazala je Litva, dodavši da se po njima uopće ne bi trebala prodavati jedina nekretnina.
Predstavnik Udruge Blokirani Sarajko Baksa kazao je da je inicijativa tog zakona hvale vrijedna. Pribojavaju se, međutim, mogućnosti da svi blokirani, kojih trenutno ima nešto više od 320.000 uđu u zakon o stečaju i postanu “masa hrvatskog naroda koja živi u ekstremnom siromaštvu”.
Predsjednik Hrvatskog saveza udruge potrošača Ilija Rkman kazao je da se mora oformiti vodič kroz predsudski postupak kako bi građani bili upućeni u sam postupak tj. svaki njegov korak.
Isti je predložio dvije stvari i to: organizirati medijsku raspravu i to otvorenog tipa emisija sa uključivanjem građana/gledatelja te organizirati treninge po savjetovalištima.
Istaknuo je kao značajno da se sve prezentira na web portalima kako bi bilo dostupno svekolikoj javnosti.
“Mi rješavamo jedan problem, a to je naplata dugovanja, no samim tim otvaramo novi problem koji nas može zaskočiti, a to je velik broj ljudi koji će živjeti na granici siromaštva jer zakon omogućuje osobama koje provode stečaj da rasprodaju imovinu ovršenika. Može se dogoditi, teoretski, da zbog duga od 50 kuna ostanete bez svega što ste imali. Je li to dobar početak ili ne, ja bih rado preskočio taj početak da počnem bez ičega”, kazao je Baksa.
Zaključio je da se dugovi u svakom slučaju trebaju vraćati, no upozorava da nitko ne postavlja pitanje njihove pravne valjanosti.
Očekuje se da će zakon biti u primjeni od kraja ove godine, pri čemu je ključno educiranje stanovništva, sudova i samih povjerenika.
Loading ...