Besplatna pravna pomoć u Hrvatskoj je zakonski regulirana od 2009. godine kada je stupio na snagu Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (u daljnjem tekstu: ZBPP) kojim je uspostavljen sustav pružanja besplatne pravne pomoći osobama slabijeg imovnog stanja pri rješavanju njihovih egzistencijalnih pitanja.
Analiza provedbe Zakona stvorila je klimu za unapređenje sustava besplatne pravne pomoći osobito u odnosu na krug korisnika i opseg pravnih stvari u kojima se pravna pomoć može odobriti. Također, ukazala se potreba za daljnjim ublažavanjem imovinskih kriterija (cenzusa) za ostvarivanje prava na pomoć i stvaranja unaprijeđenog sustava financiranja u skladu s potrebama pružatelja pravne pomoći.
Poticaj za razvoj besplatne pravne pomoći bio je proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji što je rezultiralo donošenjem novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći – Zakon.hr koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. god. Sustav uređen Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći pokušava ostvariti ciljeve optimalne učinkovitosti za dobrobit onih kojima je namijenjen odnosno građane kojima je potrebna besplatna pravna pomoć kako bi se omogućilo ostvarivanje načela bolje dostupnosti pravde i pravne države. Dostupnost besplatne pravne pomoći je dio prava na pravično (pošteno) suđenje iz članka 6(1) Europske konvencije o ljudskim pravima.
Projekt građanskih prava Sisak /u daljnjem tekstu: PGP Sisak/ u sustavu besplatne pravne pomoći involviran je od 2009.g. i osigurava kontinuitet te stručnu pomoć u pružanju primarne pravne pomoći korisnicima. Upravo to je vidljivo kroz objavljena godišnja izvješća o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava, gdje se PGP Sisak istaknuo među najučinkovitijima ovlaštenim pružateljima primarne pravne pomoći u društvu 53 ovlaštenih udruga i pravnih klinika.
Naglašavanje značaja primarne pravne pomoći ogleda se u njenom informativnom i preventivnom karakteru. Naime, ona je važan dio pomoći građanima pri ostvarivanju njihovog prava na pristup sudu jer omogućava građanima da se informiraju i savjetuju o mogućnostima i načinima ostvarivanja i/ili zaštite svojih prava. Posebni cilj je prije svega osigurati pružanje primarne pravne pomoći osjetljivim društvenim skupinama (npr. osobama starije životne dobi, nezaposlenima, pripadnicima nacionalnih manjina, Romima, osobama s invaliditetom, žrtvama nasilja, žrtvama obiteljskog nasilja, žrtvama trgovanja ljudima, žrtvama diskriminacije, korisnicima u sustavu socijalne skrbi, tražiteljima međunarodne zaštite, osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita, strancima pod supsidijarnom zaštitom, strancima na privremenom boravku i strancima na stalnom boravku, djeci koja nemaju hrvatsko državljanstvo i zatečena su u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu, braniteljima Domovinskog rata, povratnicima i raseljenim osobama, samohranim roditeljima, mnogočlanim obiteljima, prijaviteljima nepravilnosti [zviždačima] i dr.
Osim toga, profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Barbara Preložnjak u svome znanstvenom radu „Impact of cuts to legal aid – comparative view and econimic prospects“ iz 2017. god. ističe kako provedena istraživanja pokazuju da rano rješavanje pravnih problema, prije nego ona postanu teža i skuplja za rješavanje, može ublažiti financijski pritisak na druga područja javne potrošnje i dati značajan pozitivan doprinos kućanstvima i lokalnom gospodarstvu jer onemogućavaju negativne učinke pravnih problema na živote građana.
Sve vrijeme ovlaštene pružateljice susreću se sa izazovima/preprekama pri pružanju primarne pravne pomoći kao što su : nedostatnost financiranja projekata ovlaštenih pružateljica iz državnog proračuna, jednogodišnjeg modela financiranja, nedovoljne informiranosti građana o institutu besplatne pravne pomoći kao i što kvalitetnije evaluacije rada samih udruga.
Kroz različite instrumente zagovaračkih aktivnosti: iniciranja redovnih sastanaka, oglašavanjem putem tiskanih medija u javnosti /otvorena pisma Ministrima/intervjui članova pojedinih udruga/ te kroz rad Povjerenstva za besplatnu pravnu pomoć kao savjetodavnog tijela Ministarstva osiguran je vidljivi napredak u sustavu besplatne pravne pomoći u dijelu financiranja primarne pravne pomoći kroz promjenu Modela natječajnog ciklusa i uvođenje Modela trogodišnjeg financiranja.
Nakon toliko godina zagovaranja na javnoj i civilnoj sceni osigurava se raspisivanje natječaja Ministarstva pravosuđa i uprave u 2023. god. za trogodišnje razdoblje kojim je osigurano povećanje financijskih sredstava na ime financiranja primarne pravne pomoći. Upravo kroz takav Model financiranja ovlaštenim udrugama i pravnim klinikama pruža se određena financijska sigurnost, unutar koje će moći konzistentnije pružati usluge besplatne pravne pomoći i sistematično planirati svoje aktivnosti.Sve navedeno za posljedicu ima kontinuitet u njihovom radu, podizanje kvalitete pravnog savjetovanja i u konačnici zadovoljstvo krajnjih korisnika, primatelja primarne pravne pomoći kroz djelotvorno ostvarenje pravne zaštite.
Ove godine u sustavu financiranja projekata pružanja primarne pravne pomoći došlo je do značajnijih izmjena jer je po prvi put Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2023. godinu („Narodne novine“ broj 31/23) za troškove financiranja projekata pružanja primarne pravne pomoći dodijeljen udio u raspodjeli „lutrijskih sredstava“. Zahvaljujući tome, značajno je povećan ukupni iznos financijskih sredstava za projekte pružanja primarne pravne pomoći, kao i pojedinačni iznosi koji će se dodijeliti po pojedinom projektu.
Natječaj je u 2023. god. objavljen tek u travnju; jer je prije raspisivanja / objave istog bilo potrebno pribaviti prethodno mišljenje Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske koji, u skladu s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“ broj 26/15 i 37/21; dalje u tekstu: Uredba), daje prethodna mišljenje o usklađenosti područja financiranja i postupka provedbe natječaja s Uredbom.
Natječajni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13 i 98/19), Pravilnikom o kriterijima za vrednovanje projekata udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i pravnih klinika te o načinu izvještavanja o postupcima za ostvarivanje pravne pomoći („Narodne novine“, broj 64/14), Zakonom o udrugama („Narodne novine“, broj 74/14, 70/17, 98/19 i 151/22) i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“, broj 26/15 i 37/21).
Svrha ovog natječaja je osiguranje građanima Republike Hrvatske i drugim osobama, u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, djelotvornog ostvarenja pravne zaštite kroz plan aktivnosti ovlaštene udruge ili pravne klinike usmjeren na ostvarenje svrhe pravne pomoći. Cilj je da se planom aktivnosti ovlaštenih udruga i pravnih klinika građanima Republike Hrvatske osigura kontinuirana besplatna pravna pomoć u smislu pružanja primarne pravne pomoći te evaluacija i kontrola provedbe projekata kroz kontrolne mehanizme.
Izazovima u cilju poboljšanja sustava besplatne pravne pomoći nema kraja. Naime, Republika Hrvatska ima neke oblike pravne pomoći uređene izvan Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. U posebnom zakonu uređena je pravna pomoć za tražitelje azila, a odredbe mjerodavne za besplatnu pravnu pomoć sadržane su i u Zakonu o parničnom postupku. Zakon o odvjetništvu predviđa mogućnost da pravnu pomoć pro bono pružaju odvjetnici koje angažira Hrvatska odvjetnička komora. Postoje i brojni sustavi koje su uspostavile organizacije civilnog društva koje se financiraju iz različitih izvora (uglavnom izvan državnog proračuna).
PGP Sisak permanentno naglašava nužnost dodavanja osoba bez državljanstva kao korisnike besplatne pravne pomoći u okviru ZBPP-a, a u skladu s Konvencijom o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954. članak 16. PRISTUP SUDOVIMA.
Na potrebe izmjene i poboljšanja zakonodavnog okvira ukazala i Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe u Izvještaju za Hrvatsku iz 2012. godine, preporučivši unapređenje Zakona uz suradnju i dijalog s relevantnim dionicima kako pristup pravdi zbog kompliciranih procedura i visokih troškova ne bi bio uskraćen ranjivim skupinama.
BESPLATNA PRAVNA POMOĆ JE PUNO VIŠE OD POMOĆI!!!
Loading ...