Sisak, 15. rujna 2022.
PREDMET: izvješće o savjetovanju – Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona;
E-savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama je otvoreno u kolovozu 2022, zaključeno 2. rujna te je sredinom rujna objavljeno Izvješće o provedenom savjetovanju.
Na predmetni Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona ukupno je stavljeno 3 komentara. Od toga sva 3 /tri/ komentara primljena su na znanje; te dan isti odgovor na sva tri prijedloga/komentara. Sva tri komentara se odnose na članak 9. Zakona, tj. na upis/izmjenu činjenice nacionalnosti u matici rođenih. Drugih komentara nije bilo.
Korisnici koji su dali svoje komentare na predmetni Pravilnik, pored PGP-a Sisak, su Ured pučke pravobraniteljice /UPP/ i Europska civilna inicijativa Zagreb. UPP u svom komentaru spominje PGP Sisak, citiramo:
„ Naša je institucija još 2016. godine u provedbi projekta PGP-a Sisak, kojemu je cilj bio ohrabriti, poticati i pomoći osobama romskog podrijetla da se deklariraju kao pripadnici romske nacionalne manjine, kako bi mogli ostvariti prava koja im kao pripadaju, informirana da uredi državne uprave, temeljem čl. 9. Zakona o državnim maticama, odbijaju zahtjeve za izmjenom podatka o nacionalnosti upisanog prilikom temeljnog upisa u maticu rođenih.“
Dakle, udruga PGP Sisak inicirala je izmjenu odredbi čl. 9. Zakona o državnim maticama (NN 96/93 i 76/13) tijekom 2016. godine, te ponovo 2020. i sredinom svibnja 2022. iz razloga što trenutna zakonska regulativa ne dozvoljava izmjenu jednom izjavljene nacionalne pripadnosti u matici rođenih. To uključuje i situaciju gdje nacionalnost nije upisana, te se ona, nakon punoljetnosti, ne može naknadno upisati. Radi se dakle o nacionalnoj pripadnosti, ili etničkoj pripadnosti u drugim državama.
Na obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama sredinom srpnja 2022. na e savjetovanju, PGP je dao komentar/prijedlog izmjena čl. 9. Zakona o državnim maticama kojeg ponovno navodimo: Na problematiku ove pravne nemogućnosti legitimnog izražavanja nacionalne pripadnosti upozoravamo već dulji niz godina jer se svakodnevno susrećemo sa činjenicom da trenutnu zakonsku regulativu treba izmijeniti. Osobito je to uočeno kod pripadnika romske nacionalne manjine, jer njihovi roditelji kod temeljnog upisa najčešće izjave da je djetetova narodnost Hrvat/Hrvatica, tj. većinskom narodu, ili nešto drugo, a u registru birača se takva osoba vodi kao pripadnik romske nacionalne manjine. S tim u vezi takve osobe će otežano ostvarivati prava koja im pripadaju po osnovu pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini jer se u većini slučajeva za ostvarivanje određenih prava ostvaruje dostavljanjem rodnog lista u kojem stoji dokaz o nacionalnoj pripadnosti. Dakle, u nekim slučajevima dolazi do situacije da jedna osoba ima dvije nacionalnosti istovremeno, a time se kod popisa birača ne može utvrditi stvarni broj pripadnika određene nacionalne manjine. Naznačeni komentar/prijedlog primljen je na znanje. Ministarstvo pravosuđa i uprave / u daljnjem tekstu MPU/ u svom odgovoru navodi kako se u maticu rođenih upisuju naknadno podaci koji nisu ili ne mogu biti poznati u vrijeme temeljnog upisa, a utječu na osobni status osobe. Isto tako navodi se kako ne postoji evidencija nacionalnosti, te kako ne postoji posebni propis koji bi utvrđivao postupak promjene nacionalnosti. PGP Sisak ponovno naglašava važnost/nužnost naknadne izmjene podataka o nacionalnosti koja je upisana (ili nije upisana) pri temeljnom upisu jer njezina promjena u određenom trenutku utječe na osobni status pojedinca, ostvarivanja njegovih statusnih prava, npr. Roma. Naime, ako je podatak o nacionalnosti nebitan kako MPU tvrdi jer se ne vode evidencije o nacionalnosti i pripadnost određenom narodu ne dokazuje isprava, zašto se takav podatak uopće upisuje i koristi kod temeljnog upisa? Kako postoji postupak promjene osobnog imena, državljanstva, spola tako je potrebno regulirati postupak promjene nacionalnosti i donijeti zakonski akt kojim će se to regulirati. Svaki pojedinac u određenom periodu života, ako poželi, može promijeniti osobno ime ili prezime i/ili ostale podatke te se nameće pitanje zašto ne bi mogao promijeniti po svojoj osobnoj volji i svoju nacionalnost?
U svom odgovoru MPU i nadalje ostaje pri svojoj tezi kako se maticom rođenih dokazuje činjenica rođenja, ali ne i nacionalne pripadnosti što formalno pravno stoji, međutim praksa kazuje kako nemogućnost naknadne izmjene nacionalnosti utjeće na reguliranje osobnog statusa građana.
Nadalje, MPU u svom odgovoru navodi kako sva prava koja imaju pripadnici nacionalnih manjina (primjerice ostvarivanje biračkog prava po osnovi nacionalne pripadnosti) ostvaruju se na temelju izjave o nacionalnoj pripadnosti, a ne na temelju podatka koji je upisan u maticu rođenih ili iskazan na izvatku iz matice rođenih. S obzirom da podatak o nacionalnoj pripadnosti upisanoj u registar birača utječe na određena prava, taj se podatak u registru birača može i mijenjati i to u vrlo jednostavnoj proceduri pred nadležnim upravnim tijelom županije ili Grada Zagreba ili putem sustava e-Građani u okviru usluge e-Birači. Nakon podnošenje zahtjeva o promjeni podataka o nacionalnosti putem sustava e-Građani, dobiva se obavijest o promjeni u Korisnički pretinac građana. Ministarstvo pravosuđa i uprave propustilo je uzeti u obzir činjenicu kako se u temeljnoj odredbi Zakona o registru biračkog prava utvrđuje ustroj, sadržaj i način vođenja registra birača, postupak upisa, ispravka, brisanja, zaključivanje, izrada izvadaka i izdavanje isprava te način obrade podataka za potrebe izbora i referenduma, te je isti lex specialis. Dakle, to su dvije različite stvari, i dokazivanje nacionalnosti nikako nije i ne bi trebalo biti u domeni popisa birača.
PGP Sisak i nadalje predlaže da se kroz upravni postupak u matici rođenih omogući naknadna izmjena upisane nacionalnosti jer određenost nacionalnosti pri rođenju daju roditelji, a ne pojedinac svojevoljno.
PGP Sisak naglašava da nije za ne iskazivanje predmetnog podatka u državnim maticama, kako Ministarstvo navodi na kraju svoga odgovora/komentara, jer postavlja se pitanje gdje će se iskazivati nacionalnost osobe, uključujući pripadnost nacionalnoj manjini, koja je u RH važna u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i ostalom zakonskom regulativom te Vladinim uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjetom za nacionalne manjine i ostalim. Postavlja se pitanje čemu onda postoje svi ovi uredi i zakonski propisi. Popis birača naravno nije rješenje. U dalekoj budućnosti, u RH nacionalnost/etička pripadnost, nadamo se, neće biti važna te se tada može razmišljati o ne iskazivanju iste.
PGP Sisak će i nadalje pridonositi izgradnji upravne prakse u izmjeni zakonske regulative za bolji sustav iz domene državnih matica u RH, a u svrhu zaštite i promocije građanskih prava.
PGP SISAK
Loading ...