D.Z.
Povratnik u Republiku Hrvatsku
-stambeno zbrinjavanje/prebivalište, boravak-
D.Z. je državljanin Bosne i Hercegovine i bivši je nositelj stanarskog prava. Stranka je je prije ratnih zbivanja u RH, živio u Virovitici te radio kao civilno lice u JNA, oko 15 godina. Stranka je 1991. uhapšen te je bio zatvoren u sportskoj dvorani u Virovitici, pa zatim u Bjelovaru, a nakon razmjene otišao u Beograd te se potom vratio i nastanio u Banja Luci, uslijed čega je psihički obolio i vrlo teško se od toga oporavio. Nakon toga stranka dobio iseljenje u Australiju i to 1994. U Australiji se obraćao Veleposlanstvu RH radi stambenog zbrinjavanja te dobio uputu da podnese zahtjev za stambeno zbrinjavanje u RH i da se vrati slobodno živjeti u RH. Stranka je u Australiji ostao do 2009.g., a već 2010.g. podnio zahtjev za STZB i preuzeo stan u Puli dana 22.12.2015.g. U Puli živio sve do 1/2021., kada je morao napustiti RH jer mu MUP RH nije htio odobriti niti PB, niti SB, uz obrazloženje da stranka predstavlja opasnost po nacionalnu sigurnost.
Stranka se sada trenutno nalazi u BiH, Bos. Dubica (Kozarska Dubica), kod kćerke.
Stranka je u braku s M.Z., koja je također stranac-državljanka BiH-ima reguliran privremeni boravak, a koja živi u stanu u Puli, ima odobren 5.privremeni boravak te je zaposlena.
Kao razlog odbijanja zahtjeva stranke za reguliranje boravka u RH, MUP RH navodi da stranka predstavlja opasnost po nacionalnu sigurnost i javni poredak jer je utvrđeno da je bio pripadnik vojske R. Srpske te da je imao učešće u agresiji na RH tijekom Domovinskog rata.
Stranka je prvi zahtjev za reguliranje boravka u RH podnio 12.4.2016.g.-zahtjev za stalni boravak, koji zahtjev je odbijen rješenjem od 31.5.2017.g., kao razlog odbijanja navedeno da stranka predstavlja opasnost po nacionalnu sigurnost i javni poredak. Protiv tog rješenja stranka pokrenuo upravni spor, te je Upravni sud odbio tužbeni zahtjev.
U tijeku rješavanja zahtjeva za stalni boravak stranka je podnio i zahtjev za reguliranje privremenog boravka iz humanitarnih razloga i to dana 15.5.2017.g., o kojem je negativno odlučeno rješenjem PU Istarske od 4.10.2017.g. Istovremeno stranci je uručeno i rješenje o napuštanju RH u roku od 15 dana od primitka rješenja o odbijanju privremenog boravka. Na rješenje o odbijanju zahtjeva za odobrenje privremenog boravka stranka je uložio žalbu, koja je također odbijena.
U cijelom tom razdoblju stranka je povremeno odlazio u BiH radi liječenja te o tome uredno i redovno obavještavao MUP RH, prilažući kopije medicinske dokumentacije te se uredno vraćao u RH. Liječenje je bio prisiljen obavljati u BiH, jer u RH nije zbog reguliranog statusa mogao ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu.
Nakon svih odbijajućih rješenja stranka je ponovno podnio zahtjev za reguliranje privremenog boravka iz humanitarnih razloga i to dana 11.6.2018.g., koji zahtjev je odbijen rješenjem MUP RH, PU Istarske od 6.2.2020.g. Istim rješenjem ponovljena je mjera napuštanja EGP-a u roku od 8 dana od izvršnosti rješenja. Na isto rješenje uložena žalba, koja je rješenjem I. Povjerenstva za žalbe od 11.1.2021. odbijena.
Stranka se nakon primitka tog rješenja javio PGP Sisak te smo mu pomogli sastaviti upravnu tužbu. Stranka je u 1/2021.g. napustio Republiku Hrvatsku te dana 1.2.2021. ponovno pokušao ući u RH, no, vraćen je na Graničnom prijelazu Hrvatska Kostajnica, gdje mu službenici nisu htjeli objasniti do kada ima zabranu ulaska u RH.
Stranci smo omogućili zastupanje od strane naše odvjetnice te je vezano za upravni spor kod Upravnog suda u Rijeci održana rasprava u predmetu privremenog boravka dana 15.4.2021. i donesena je presuda pod posl.br. UsI-178/2021, kojom je odbijen tužbeni zahtjev. U presudi stoji da spisu prileži dopis SOA-e od 16.10./2019.g. u kojem su navedeni razlozi davanja negativnog mišljenja za odobrenje privremenog boravka –mišljenje SOA-e je da stranka predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost RH odnosno da je stranka imao učešće u agresiji na RH. Na isto rješenje uložena žalba Visokom upravnom sudu RH i to dana 29.4.2021.g., rješavanje koje je još u tijeku.
Kod ovog predmeta bitno je istaknuti da se radi o osobi koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje kao bivši nositelj stanarskog prava, da njegova supruga ima odobren privremeni boravak te da stranka i supruga žele nastaviti život u Republici Hrvatskoj jer nemaju drugog mjesta za život i stanovanje odnosno nemaju drugi dom.
Osim toga za ovaj postupak je važno navesti i to, ako stranka predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost kako je uopće mogao nesmetano ući i boraviti u RH, kako je mogao ostvarivati prava iz stambenog zbrinjavanja kao bivši nositelj stanarskog prava. Napominjemo da se prilikom provedbe postupka stambenog zbrinjavanja također vrše provjere o poštivanju pravnog poretka i nacionalne sigurnosti RH pa ukoliko tada nije utvrđeno da bi stranka na bilo koji način bio prijetnja RH, nije jasno kako postoji nesuglasnost postupanja državnih tijela, a koje postupanje k tome dovodi do kršenja ljudskih i građanskih prava. Također je važno navesti da stranka od završetka rata (razdoblje od više od 20 godina), nije bio kažnjavan niti su se protiv njega vodili bilo kakvi postupci te ista činjenica jasno govori u prilog o kakvoj se osobi radi. Nesporno je da se radi o osobi koja je bio civil na početku i za vrijeme trajanja Domovinskog rata te da je od strane obje vojske bio zatvaran, što potvrđuje da nije sudjelovao u ratnim zbivanjima, a ponajmanje u agresiji, protiv RH. Stranka je prije Domovinskog rata bio civilno lice vojsci JNA, no, isto nema konkretnu vezu sa zbivanjima u početku i za vrijeme Domovinskog rata. Stranka je samo žrtva ratnih događanja, od čega je obolio, ostao bez svog doma, zaposlenja i bez normalnog obiteljskog života.
Na kraju je bitno i to, da ukoliko upravna tijela i sud, su ustrajni na prihvaćanju mišljenja SOA-e, onda su trebali svakako na stranku trebaju primijeniti i odredbe Zakona o općem oprostu, a što se nigdje u postupku nije uzelo u obzir.
Neodobravanjem privremenog boravka stranci je povrijeđen zakon za njegovu štetu jer ne može nesmetano boraviti u RH, ne može biti sa svojom suprugom niti može koristiti stan koji je dobio kroz program stambenog zbrinjavanja te mu je na taj način povrijeđeno i njegovo pravo na dom.
Loading ...