Ovo izvješće naći će se na sjednici Vlade RH tek 01.listopada 2020.g., a ako izvršimo poredbu sa Izvješćem o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava za 2018.g. koje se našlo na sjednici Vladi RH 15.travnja 2019.g. – onda je evidentno da Ministarstvo pravosuđa i uprave kasni te krši čl. 45. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP) /NN 143/13,98/19/, koji kaže „Ministarstvo će svake godine najkasnije do 1. ožujka podnijeti Vladi Republike Hrvatske izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošenim sredstvima u prethodnoj godini.“ Ne manje podredno ovdje je riječ i o kršenju čl. 46. ZBPP. Ministarstvo pravosuđa kao tijelo koje prati provedbu ZBPP nalazi se u direktnoj povredi zakonskih odredbi kao u samoj primjeni tako i u izvješćivanju.
- INSTITUCIONALNI OKVIR U REPUBLICI HRVATSKOJ
Osnovni institucionalni okvir sustava pravne pomoći u 2019. godini činili su dvadeset ureda državne uprave u županijama i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba u okviru kojeg je osnovan Sektor za besplatnu pravnu pomoć.
Izvješće se bazira unutar predmetne točke na pružanje isključivo sekundarne pravne pomoći i postupanja županijskih upravnih tijela po podnijetim zahtjevima stranaka. Ovdje je izostalo definiranje pružanja primarne pravne pomoći od strane predmetnih ureda.
Isti su ovlašteni pružati primarnu pravnu pomoć – opća pravna informacija, pravni savjet i sastavljanje podnesaka /čl. 6 st. 1 i st.2 ZBPP-a/. Isto se mora i statistički izraziti po županijskih uredima, a ne samo definirati ukupnu brojku od: 2450 slučajeva /točka 4.1.PPP/ i istu rasporediti po oblicima pružene pravne pomoći. Radi boljeg uvida u ostvarivanje prava na primarnu pravnu pomoć brojke se moraju i grafikonski prikazati po upravnim tijelima Županija.
Unutar Institucionalnog okvira u RH mora se ubuduće definirati i naznačiti Saziv i rad Povjerenstva za besplatnu pravnu pomoć za prethodni izvještajni period, u ovom slučaju 2019.g.
Osim definiranja njegove savjetodavne uloge i opisa poslova koji su mu povjereni potrebito je naglasiti kako i nadalje ovo tijelo Ministarstvo pravosuđa i uprave definira kao figurativno -formalno tijelo u sustavu praćenja besplatne pravne pomoći.
Izvješće bi moralo sadržavati sljedeće: Tijekom 2019.g. Povjerenstvo je održalo samo dvije sjednice i to 15.travnja 2019.g. i 10.lipnja 2019.g. Ovdje je riječ o povredi čl. 5. Poslovnika povjerenstva za besplatnu pravnu pomoć kojim je propisano da se sjednice Povjerenstva sazivaju najmanje tri puta godišnje, a po potrebi i češće.
4.2. SEKUNDARNA PRAVNA POMOĆ
Ovdje moramo istaknuti kako je shodno donošenju Uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći (SPP) za 2019.g. /NN 45/2019/ došlo do povećanja naknade za rad odvjetnika – čl.3 st.2 vrijednosti bod za 2019.g. s dosadašnjih 5 kuna po bodu, na 7 kuna.
Za 2019.g. isplaćeno je na ime SPP 1.901.195,29 kuna.
5.1. PRIMARNA PRAVNA POMOĆ
Za 2019.g. osigurano je u državnom proračunu 1.500,000,00 kn te je Odlukom ministra pravosuđa od 16. svibnja 2019. godine (KLASA: 701-03/19-01/148, URBROJ: 514-05-01-01-02/1-19-89) taj iznos povećan za 418.498,62 kuna, što ukupno iznosi na ime PPP: 1.918.498,62 kuna.
Napomena: predmetna Odluka nije objavljena na web stranicama Ministarstva te ukazujemo na netransparentnost dodjele dodatnih novčanih iznosa te povredu Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, riječ je o dodjeli dodatnih sredstava i to Udrugama koje su se našle na rezervnoj Listi.
U državnom proračunu za 2019.g. ukupno je osigurano 4.miliona i 200 tisuća kuna na ime besplatne pravne pomoći.
Uvidom u godišnje praćenje PRIMARNE PRAVNE POMOĆI PREMA PRUŽATELJIMA I OBLIKU PRAVNE POMOĆI ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 31. PROSINCA 2019. – ovlaštene udruge – Projekt građanskih prava Sisak (PGP Sisak) i dalje zauzima 1. mjesto u lancu pružatelja primarne pravne pomoći sa 3720 ukupnog broja svih oblika pružene primarne pravne pomoći.
PGP Sisak je i nadalje stajališta, a što ćemo isticati i na sjednici Povjerenstva u listopadu 2020.g. kako su sredstva na ime primarne pravne pomoći i nadalje nedostatna za funkcioniranje samog rada udruga, pravnih klinika kao i sustava primarne pravne pomoći uopće. Srazmjer u korist PPP trebao bi biti najmanje 70% naspram 30% za SPP.
Dakle, primarna pravna pomoć je preventivnog karaktera te je vrlo važna da se smanji broj sudskih i ostalih nepotrebnih postupaka, kojima je Hrvatska opterećena. Također je vrlo važna jer se bavi upravnim postupcima, kojima se odvjetnici u praksi ne bave puno, a građanima su vrlo važni, jer se tu radi o njihovim mirovinama, pravima iz sustava socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja, statusnim pitanjima, osobnim dokumentima i slično.
Zaključno:
Iako se u izvješću ne navodi, PGP smatra da je vrlo važno da se natječaj za financiranje udruga za pružanje BPP-a raspisuje i provodi na vrijeme, u skladu sa zakonom, a ne da se sve rješava praktički u drugoj polovici godine, jer se postavlja pitanje kako udruge mogu funkcionirati cijelu godinu. Navedeno nas vodi do toga da je potrebno mijenjati zakon i omogućiti višegodišnje, kontinuirano financiranje udruga, kako bi se iste mogle kvalitetno i kontinuirano baviti pružanjem BPP-a, a sve na dobrobit građana u potrebi.
Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao središnje tijelo državne uprave odgovorno je za pravilno funkcioniranje sustava u cjelini, aktivnim pristupom i jačanjem zajedničkog dijaloga sa svim nositeljima sustava, te mora efikasnije doprinositi razvoju instituta besplatne pravne pomoći s fokusom na primarnu pravnu pomoć te približiti ga građanima i njihovim potrebama, kao i zahtjevima društva u cjelini.
Upravo u vrijeme ove Covid krize potreba za besplatnom pravnom pomoći je još veća jer su neki pravni problemi postali naglašeniji u društvu, što zahtjeva brzu i promptnu pomoć građanima u vidu općih pravnih informacija i pravnih savjeta. Stoga sustav primarne pravne pomoći više nego ikad zahtjeva financijsku i institucionalnu podršku.
Vojnić, 29.9.2020.
Danijela Žmukić
Loading ...