Vijesti

Izazovi i mogućnosti za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom iz perspektive javnih službi

Dana 10. travnja 2018. godine u gradu Sisku održana je tribina na temu „Izazovi i mogućnosti za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom iz perspektive javnih službi“. Tribinu je organizirao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u sklopu projekta „Podrška integraciji državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita“ financiranog u okviru Nacionalnog programa Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF). Svrha projekta je učiniti postojeći sustav za integraciju učinkovitijim kroz podizanje svijesti stručne i opće javnosti o izazovima integracije, jačati kapacitet dionika procesa integracije i jačati koordinativne aktivnosti.

Pozdravni govor održao je Marko Krička, zamjenik gradonačelnice grada Siska u kojem je pozdravio sve prisutne.

Uvodni govor održala je Danijela Gaube, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Dotaknula se djelokruga i uloge Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Napomenula je da su trenutno 1583 osobe pod međunarodnom zaštitom i razjasnila pojmove preseljenja i premještanja (preseljenje je iz Turske, a premještanje iz Italije i Grčke). Osvrnula se na grad Sisak koji ima na raspolaganju 24 državna stambena objekta u koja će biti smještene osobe pod međunarodnom zaštitom. U takvim smještajima osobe mogu biti najduže 2 godine. Pravo na takav smještaj počinje od dana uručenja odluke.

Riječ je preuzeo Domagoj Kronstein, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Zagreb koji je pobliže objasnio funkcioniranje centra i razjasnio da je Prihvatilište Porin za azilante, a Centar za pružanje usluga Dugave za djecu bez pratnje. U svom govoru osvrnuo se na problem hrvatskog jezika, ali da se problem vrlo brzo rješavao angažiranjem prevoditelja i islamske zajednice u gradu Zagrebu. Također je spomenuo i djecu bez pratnje, koja su veliki problem i veliko opterećenje. Za djecu bez pratnje postoje protokoli o postupanju. Za djecu u dobi od 14-18 godina se žurno i bez odgode imenuju posebni skrbnici. Djeca do 14 godina smještaju se u dječje domove, djeca starija od 14 godina smještaju se u domove za djecu s problemima u ponašanju, a djeca starija od 16 godina smještaju se u prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite. Kod takve djece obavezan je zdravstveni pregled prije preseljenja u smještajne objekte. Problematika s kojima se susreću kada su u pitanju djeca je utvrđivanje točne dobi, ne imanje dokumenata i velika fluktuacija.

Ana Marinović Radojković, pedagoginja  OŠ Gustava Krkleca, Travno ispričala je o iskustvu školovanja učenika tražitelja azila i s kakvim se problemima susreću u sustavu školovanja. Osnovna škola Gustava Krkleca je punkt škola za djecu iz prihvatilišta Porin. Pobliže je upoznala sve prisutne s uputama u vezi uključivanja djece u školovanje.

Uslijedila je pauza nakon koje je riječ preuzela Vesna Štefančić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te je istaknula da osobe pod međunarodnom zaštitom nisu zdravstveno osigurane i da nemaju zdravstvenu iskaznicu. Napomenula je da operativno, na terenu, zdravstvena zaštita ne funkcionira kako bi to trebalo biti. Da se suočavaju s mnogim problemima.

Završno predavanje izložila je Mihaela Munko i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Kutina. Istaknula je da je 150 osoba evidentirano na HZZ-u u Kutini. 2018. godine 103 osobe su prijavljene na HZZ, a 39 osoba se uspjelo zaposliti.

Zaključno se može reći da je učenje hrvatskog jezika problem u svim sferama i da će po pitanju toga trebati još puno suradnje, rada i truda da bi ljudima bi se ljudima olakšala tranzicija i uključivanje u društvo.

 

Nives Kovač

  1. travnja 2018. godine u Sisku

Slične objave

Back to top button
Anketa

Kad biste bili diskriminirani, biste li prijavili diskriminaciju?

Loading ... Loading ...

Smatrate li da je besplatna pravna pomoć potrebna građanima?

Loading ... Loading ...