Dana 10. travnja 2018. godine u gradu Sisku održana je tribina na temu „Izazovi i mogućnosti za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom iz perspektive javnih službi“. Tribinu je organizirao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u sklopu projekta „Podrška integraciji državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita“ financiranog u okviru Nacionalnog programa Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF). Svrha projekta je učiniti postojeći sustav za integraciju učinkovitijim kroz podizanje svijesti stručne i opće javnosti o izazovima integracije, jačati kapacitet dionika procesa integracije i jačati koordinativne aktivnosti.
Pozdravni govor održao je Marko Krička, zamjenik gradonačelnice grada Siska u kojem je pozdravio sve prisutne.
Uvodni govor održala je Danijela Gaube, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Dotaknula se djelokruga i uloge Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Napomenula je da su trenutno 1583 osobe pod međunarodnom zaštitom i razjasnila pojmove preseljenja i premještanja (preseljenje je iz Turske, a premještanje iz Italije i Grčke). Osvrnula se na grad Sisak koji ima na raspolaganju 24 državna stambena objekta u koja će biti smještene osobe pod međunarodnom zaštitom. U takvim smještajima osobe mogu biti najduže 2 godine. Pravo na takav smještaj počinje od dana uručenja odluke.
Riječ je preuzeo Domagoj Kronstein, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Zagreb koji je pobliže objasnio funkcioniranje centra i razjasnio da je Prihvatilište Porin za azilante, a Centar za pružanje usluga Dugave za djecu bez pratnje. U svom govoru osvrnuo se na problem hrvatskog jezika, ali da se problem vrlo brzo rješavao angažiranjem prevoditelja i islamske zajednice u gradu Zagrebu. Također je spomenuo i djecu bez pratnje, koja su veliki problem i veliko opterećenje. Za djecu bez pratnje postoje protokoli o postupanju. Za djecu u dobi od 14-18 godina se žurno i bez odgode imenuju posebni skrbnici. Djeca do 14 godina smještaju se u dječje domove, djeca starija od 14 godina smještaju se u domove za djecu s problemima u ponašanju, a djeca starija od 16 godina smještaju se u prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite. Kod takve djece obavezan je zdravstveni pregled prije preseljenja u smještajne objekte. Problematika s kojima se susreću kada su u pitanju djeca je utvrđivanje točne dobi, ne imanje dokumenata i velika fluktuacija.
Ana Marinović Radojković, pedagoginja OŠ Gustava Krkleca, Travno ispričala je o iskustvu školovanja učenika tražitelja azila i s kakvim se problemima susreću u sustavu školovanja. Osnovna škola Gustava Krkleca je punkt škola za djecu iz prihvatilišta Porin. Pobliže je upoznala sve prisutne s uputama u vezi uključivanja djece u školovanje.
Uslijedila je pauza nakon koje je riječ preuzela Vesna Štefančić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te je istaknula da osobe pod međunarodnom zaštitom nisu zdravstveno osigurane i da nemaju zdravstvenu iskaznicu. Napomenula je da operativno, na terenu, zdravstvena zaštita ne funkcionira kako bi to trebalo biti. Da se suočavaju s mnogim problemima.
Završno predavanje izložila je Mihaela Munko i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Kutina. Istaknula je da je 150 osoba evidentirano na HZZ-u u Kutini. 2018. godine 103 osobe su prijavljene na HZZ, a 39 osoba se uspjelo zaposliti.
Zaključno se može reći da je učenje hrvatskog jezika problem u svim sferama i da će po pitanju toga trebati još puno suradnje, rada i truda da bi ljudima bi se ljudima olakšala tranzicija i uključivanje u društvo.
Nives Kovač
- travnja 2018. godine u Sisku
Loading ...