PGP Sisak u ponedjeljak 11.9.2017. je sudjelovao na predstavljanju rezultata „Istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije“ u Kući Europe u Zagrebu.
Istraživanje je provedeno u 2016. u suradnji s agencijom IPSOS, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj, u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače.
Pučka pravobraniteljica, Lora Vidović u svom obraćanju dionicima istaknula je kako diskriminacije očigledno ima iako je nedovoljno prepoznata i nedovoljno se prijavljuje radi straha od viktimizacije. Međutim, broj pritužbi Uredu pučkog pravobranitelja je porastao u odnosu na prijašnje godine za 36%. U svom izlaganju osvrnula se i na ustaški pozdrav koji je danas u našoj državi u svakodnevnoj upotrebi unatoč vrijednostima ustavnog poretka RH koje bi trebale biti iznad svega.
Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predstavnica Hrvatske u Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije (ECRI) te Mirna Cvitan iz agencije IPSOS predstavile su poražavajuće rezultate istraživanja provedenog na 1000 ispitanika.
Gotovo polovica ispitanika u svom poduzeću nikada ne bi zaposlila Roma ili Romkinju, a ukupnih 48% smatra da Romi žive od socijalne pomoći i ne žele raditi, tako su Romi prvi na ljestvici kao najviše diskriminirani u RH.
Od ostalih društvenih skupina prema redoslijedu najvećeg postotka prednjače LGBT osobe, zatim, osobe s invaliditetom, siromašne, Srbi i žene. Zanimljiva je informacija da se državne institucije nalaze na visokom četvrtom mjestu kao počinitelji diskriminacije. Osim toga, najviše je diskriminacije u području rada i zapošljavanja.
Prema rezultatima provedenog istraživanja za zaključiti je da je prijeko potrebno javnost svakodnevno educirati o diskriminaciji i kako je prijaviti kao i da je Ured pučke pravobraniteljice Središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije. Posebno se to odnosi na statistiku od 45% građana koja smatraju da prijavom diskriminacije ništa ne bi promijenili. Ovo je jasan pokazatelj kako je nužno konkretno djelovati u rješavanju predmeta i pokazati građanstvu da Zakon o suzbijanju diskriminacije koji je na snazi od 2009. može biti i je alat za sankcioniranje počinitelja, zaključila je zamjenica.
Loading ...