Vijesti

Konferencija „Tri godine primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći – dosadašnja iskustva i budući izazovi“

Dana 01. veljače 2012. godine u Poslovnom tornju Chromos, u Zagrebu, održana je konferencija u sklopu Twinning light projekta „Unaprjeđenje sustava besplatne pravne pomoći“ kojeg zajednički provode Republika Hrvatska i Republika Litva a sve u okviru pretpristupne pomoći Europske unije IPA 2009.

Na samoj konferenciji istaknuto je kako je broj zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći porastao unazad tri godine a što je navela i zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković-Kunšt. No, PGP smatra da je vrlo važno za naglasiti da se npr. za 2010. radi o oko 3000 slučajeva besplatne pravne pomoći u okviru sustava, što je izuzetno mali broj za cijelu RH, jer za usporedbu u 2010. samo PGP ima 3617 slučajeva.

Kristijan Turkalj je naveo kako se izmjenom Zakona o BPP-u, od 15.07.2012.g. stanje u sustavu besplatne pravne pomoći na očigled promijenilo na bolje, te kako besplatnu pravnu pomoć u 80% slučajeva odrađuju odvjetnici i to po načelu solidarnosti s tarifom smanjenom 50%. Također, iznijeto je kako 80% besplatne pravne pomoći otpada na sekundarnu pravnu pomoć.

Andželika Banevičiene, voditeljica projekta je predstavila sustav besplatne pravne pomoći u Litvi. Od iznijetog za zamijetiti je kako se sustav besplatne pravne pomoći odvija na način da se primarna pravna pomoć pruža u svim pravnim područja i to svima, neovisno o imovinskom pravnom cenzusu. Nadalje, pružatelji primarne pravne pomoći, pripremaju stranke za odvjetnike odnosno ukoliko im je potrebna sekundarna pravna pomoć. Predstavljeni sustav besplatne pravne pomoći ukazuje na jedan cjeloviti i kompaktan sustav. Za usporedbu, u Litvi se godišnje radi o oko 70000 slučajeva BPP.

Iskustva korisnika besplatne pravne pomoći, točnije korisnice također pokazuju kako je nažalost, put do same besplatne pravne pomoći predug i preotežan.

Prof. Alan Uzelac predstavio je rad Pravne klinike u Zagrebu te ukazao na nedostatke našeg sustava besplatne pravne pomoći za koje je evidentno da je neučinkovit i neefikasan.

Milana Kreća, predsjednica PGP-a Sisak iznijela je statističke podatke za 2011. godinu iz kojih je razvidno da postoji potreba za primarnom pravnom pomoći te kako PGP Sisak u 98% slučajeva pruža primarnu pravnu pomoć izvan našeg zakonodavnog okvira BPP-a, odnosno financiranjem stranih donatora. Razlog tomu je što je sam sustav vrlo otežan, iziskuje daleko više troškova nego što je pokriveno iz Ministarstva pravosuđa, zahtjeva puno više vremena za administrativno-tehničke uzgrednosti nego li za samo pružanje besplatnog pravnog savjeta u primarnoj pravnoj pomoći. M. Kreća je zaključno naglasila kako se sadašnji način financiranja a i sama administracija vezana za primarnu pravnu pomoć mora pojednostaviti te kako udrugama treba osigurati projektno financiranje.

Zamjenik šefa Delegacije EU u RH, Fulvio Bianconi upozorio je na važnost da sustav BPP-a mora pružiti mogućnost svima građanima pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Vidljivo je kako se primarnoj pravnoj pomoći pridaje malo važnosti te kako samo financiranje primarne pravne pomoći kao i preopsežna dokumentacija, koju je potrebno ishoditi da bi se uopće odobrila besplatna pravna pomoć, ostaju pitanja za koje tek treba pronaći prihvatljivo rješenje, koje bi omogućilo da sam sustav besplatne pravne pomoći uistinu funkcionira.

S obzirom da je zamijećeno kako je svega nekoliko udruga, pružatelja BPP, bilo pozvano na konferenciju, kolegica iz udruge Izvor Tenja je postavila pitanje o tome, na što je Jasna Butorac rekla da to nije bilo namjerno, te da su pozive slale kolege iz Litve, te da nisu pozvali udruge koje nisu vratili neopravdana sredstva u proračun RH.

Na kraju konferencije Jasna Butorac, se obvezala kako će zaključke za iste dostaviti dionicima putem e-maila.

Slične objave

Back to top button
Anketa

Kad biste bili diskriminirani, biste li prijavili diskriminaciju?

Loading ... Loading ...

Smatrate li da je besplatna pravna pomoć potrebna građanima?

Loading ... Loading ...