Jutarnji list: Problemi s besplatnom pravnom pomoći: ‘Iznosi koje dobijemo su premali, državu to ne zanima‘

izvor: jutarnji.hr

Za besplatnu pravnu pomoć obraćaju im se umirovljenici, zaposleni na minimalcu, nezaposleni, ljudi s invaliditetom – svi oni koji ne mogu platiti odvjetnika niti drugog pravnika. Oni koji trebaju pravnika da ih savjetuje ili im sroči dopis HEP-u koji im je isključio struju, vodovodu koji im je obračunao preveliku ovrhu, Mirovinskom zavodu kad steknu pravo na mirovinu, centru za socijalnu skrb kad bivši suprug ne plaća alimentaciju…

Pedesetak nevladinih udruga i tri pravne klinike na pravnim fakultetima pružaju građanima slabijeg imovnog stanja pravne savjete, pišu dopise tijelima vlasti. Novac koji država kroz institut besplatne pravne pomoći godišnje dodjeljuje udrugama i odvjetnicima za pružanje besplatne pravne pomoći (besplatne za građane) ljudima slabijeg imovnog stanja je skroman. Usporedbe radi, država je lani 18 milijuna kuna dodijelila Crkvi samo kroz program ulaganja u zajednicu, dok je u istoj godini peterostruko manje, 3,8 milijuna kuna, izdvojila za besplatnu pravnu pomoć siromašnima.

Besplatnu pravnu pomoć financira Ministarstvo pravosuđa, a od 3,9 milijuna kuna osiguranih za tu svrhu u prošloj 2019. godini utrošeno je 3,8 milijuna kuna. Polovica tog iznosa, 1,9 milijuna, isplaćena je različitim udrugama i fakultetskim pravnim klinikama za pružanje tzv. primarne pravne pomoći. To je davanje osnovnih pravnih informacija, pružanje konkretnih pravnih savjeta, pisanje dopisa tijelima vlasti i institucijama, uključujući i pisanje tužbi Europskom sudu za ljudska prava. Druga polovica od 1,9 milijuna kuna isplaćena je za sekundarnu besplatnu pravnu pomoć, kako se u birokratskom jeziku Ministarstva pravosuđa naziva odvjetničko zastupanje pred sudovima, koju dobivaju oni siromašniji građani koji problem nisu uspjeli riješiti bez suda.

Malenica temi posvetio dvije minute

Iako je prema zakonu Vlada dužna najkasnije do 1. travnja tekuće godine Saboru uputiti izvješće o trošenju tih sredstava za besplatnu pravnu zaštitu u prethodnoj godini, to se izvješće za 2019. našlo na sjednici Vlade tek ovaj tjedan, s pola godine zakašnjenja. Bilo je zadnja točka na sjednici, a aktualni ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica posvetio joj je samo dvije minute izlaganja, nakon čega je složno, bez rasprave izglasano. Sve to ponešto govori o važnosti koju institut besplatne pravne pomoći, koji siromašnima ponekad život znači, ima u očima Vlade.

Samo izvješće koje je Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo Vladi, a ona proslijedila Saboru, zvuči prilično idealno. Ističe se da se iznos koji država osigurava za besplatnu pravnu pomoć iz godine u godinu povećava: sa 2,3 milijuna kuna u 2017. na 3,3 milijuna u 2018., a zatim na 3,8 milijuna kuna u prošloj godini. Ističu i da se omjer novca utrošenog za pružanje primarne pravne pomoći i onog utrošenog za pružanje sekundarne pomoći za odvjetničke usluge za zastupanje na sudovima u prošloj godini popravio u korist primarne pravne pomoći. To je, navode, dobro jer učinkovita je i bolja ona pravna pomoć kojom se izbjegava ulazak u dugotrajne i skupe sudske sporove.

Međutim, slika o pružanju besplatne pravne pomoći drugačija je iz perspektive pravnika iz nevladinih udruga kojima se građani obraćaju.

“Ministarstvo pravosuđa svake godine kasni s natječajima za besplatnu pravnu pomoć pa se udrugama koje prođu na natječaju novac praktički dodjeljuje tek u drugoj polovici godine, a mi besplatne pravne savjete dajemo čitavu godinu”, kaže nam pravnik jedne od udruga koji je želio ostati anoniman iz bojazni da bi zbog javnog kritiziranja Ministarstva njegova udruga ostala i bez onog novca što su ga na natječajima dosad dobivali.

“Iznosi koji se godišnje dodjeljuju za pružanje besplatne pomoći premali su, pogotovu u godini koronakrize i potresa u Zagrebu, kad je pritisak ljudi koji traže besplatnu pravnu pomoć zbog problema koje su im epidemija i potres prouzročili pojačan”, dodaje isti sugovornik. Upozorava i da je dodatni problem netransparentnost Ministarstva pravosuđa u podjeli novca. Lani su podijelili i dodatnih 418.000 kuna udrugama s B liste, ali taj se iznos u izvješću predstavljenom ovoga tjedna na Vladi nigdje ne spominje.

“Jedino tijelo u kojem pravnici iz udruga koje pružaju besplatnu pravnu pomoć imaju priliku predstavnicima države iznijeti svoje viđenje o tome kako poboljšati sustav besplatne pravne pomoći je Povjerenstvo za besplatnu pravnu pomoć, koje je i savjetodavno tijelo Ministarstva pravosuđa. Iako se to tijelo po zakonu mora sastati najmanje tri puta godišnje, a po potrebi i češće, lani se sastalo samo dva puta, a ove godine još niti jednom. Prvi je ovogodišnji sastanak predstavnica Ministarstva pravosuđa Jasminka Bertović, koja je ujedno i predsjednica Povjerenstva, sazvala tek za 5. listopada. To pokazuje da državu baš i ne zanima što im imamo za reći, a pokazuje i da država marginalizira pitanje sustava besplatne pravne pomoći. Ministarstvo pravosuđa mjesecima ne odgovara niti na pitanja koja im mi pravnici iz udruga šaljemo”, ispričao nam je jedan od pravnika iz udruga.

Ne uspijevaju podmiriti troškove

U lancu pružatelja besplatne pravne pomoći po broju pruženih usluga prednjači udruga Projekt građanskih prava (PGP) iz Siska. Njezini pravnici besplatnu pravnu pomoć pružaju socijalno ugroženima s područja Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

“U prošloj je godini naša udruga pružila 3720 različitih oblika besplatne pravne pomoći građanima slabijeg imovnog stanja. Ljudi s ovog područja najčešće traže pravnu pomoć oko ostvarivanja mirovine, socijalne pomoći, stambenog zbrinjavanja, rješavanja boravka i slično. U ožujku i travnju na početku covid-krize obratilo nam se puno građana koji su dobili otkaze ili su trebali neki drugi savjet i pomoć iz područja radnog prava”, rekla nam je pravnica te udruge Danijela Žmukić.

Država, tvrdi ona, treba povećati novac za primarnu pravnu pomoć, tj. onu pomoć koju građani traže prije nego što uđu u sudski spor. Primarna pravna pomoć, dakle pravni savjet, pomoć u pisanju podneska i slično iznimno su važni jer pomažu da građani riješe problem već u prvom koraku i izbjegnu dugotrajne i ostale sporove. Udruga PGS, rekla nam je Danijela Žmukić, na ovogodišnjem natječaju Ministarstva pravosuđa dobila je 95.000 kuna, i to je najveći iznos koji je neka udruga dobila. Međutim, taj iznos nije dovoljan niti za pokrivanje godišnjeg troška jednog pravnika, a udruga ih zbog kvalitetnog rada mora imati više, a da ne govorimo o troškovima poslovanja udruge kao što je uredski materijal i ostali materijalni troškovi potrebni za rad udruge. PGS, istaknula je, ipak uspijeva opstati jer je od 2011. uključen i u dva projekta UNHCR-a. Posebno je, kaže, teško udrugama koje ovise isključivo o sredstvima Ministarstva pravosuđa.

A upravo takva udruga koja usprkos više nego skromnim iznosima do 50.000 kuna godišnje, koje dobivaju na natječajima Ministarstva pravosuđa, godinama daje besplatnu pravnu pomoć siromašnim građanima je Dalmatinski odbor solidarnosti (DOS) iz Splita. U toj je udruzi, koja radi već 28 godina, prošle godine besplatnu pravnu pomoć, kako nam je rekla pravnica Marijana Baković, dobilo oko 800 građana ne samo iz Splita nego i s otoka i iz dalmatinskog zaleđa.

“Najčešće nam se javljaju umirovljenici i traže pravnu pomoć oko ovrha, obraćaju nam se i zbog nepoštivanja ugovora o uzdržavanju, zatim majke zbog neplaćanja alimentacije ili žrtve obiteljskog nasilja koje traže pravnu pomoć ili pomoć oko razvoda, a epidemija covida povećala je broj ljudi koji traže pomoć iz područja radnog prava. Najveći problem udruga ima s Gradom Splitom. Novac od 47.000 kuna, koji smo lani za cijelu godinu dobili od Ministarstva, ne dotekne niti za održavanje hladnog pogona, pa ne uspijevamo podmiriti režijske i komunalne troškove za prostor na Bačvicama. Grad Split nam, međutim, odbija dati bilo kakva sredstva za rad ili otpisati barem dio komunalnih dugova, iako nam uredno šalje svoje stranke po besplatni pravni savjet”, rekla nam je Baković.

Ispis

Možda vam se svidi

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*