Objavljen Zakon o stečaju potrošača – tzv. osobnom bankrotu

ZAKON O STEČAJU POTROŠAČA NN 100/15 stupanje na snagu 01.01.2016 g. U Narodnim novinama NN 100/ objavljen je Zakon o stečaju potrošača. Svrha zakona je osloboditi savjesnog dužnika od preostalih obveza te vjerovnike namiriti u najvećoj mogućoj mjeri iz imovine koju potrošač ima u trenutku otvaranja stečaja i imovine koju će steći tijekom razdoblja "provjere ponašanja". Ovim Zakonom uređuju se opća pravila o stečaju potrošača, izvansudski postupak pred savjetovalištima, pretpostavke za otvaranje postupka stečaja potrošača, postupak pred sudom te pretpostavke i učinci oslobođenja potrošača od preostalih obveza. Postupak stečaja potrošača provodi se nad  imovinom potrošača. Potrošačem se smatra svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti kao i ona koja obavljaju profesionalnu djelatnost. Postupak stečaja potrošača može se otvoriti samo ako je potrošač nesposoban za plaćanje. Nesposobnost za plaćanje Zakon definira kao nemogućnost ispunjenja dospjelih novčanih obveza. Potrošač je nesposoban za plaćanje ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000,00 kuna. Postupak stečaja potrošača može inicirati isključivo potrošač; odnosno taj se postupak može voditi samo uz njegov pristanak. Izvansudski postupak provodi se prije pokretanja postupka stečaja potrošača radi sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika. Predmetni postupak provodi posrednik u savjetovalištu. Posrednici su: djelatnik Financijske agencije ili druga fizička osoba kojoj je ministar nadležan za poslove pravosuđa izdao dozvolu za obavljanje poslova posrednika. Izvansudski postupak pokreće se podnošenjem zahtjeva i to na propisanom obrascu. Uz zahtjev potrošač je dužan priložiti popis imovine i obveza na propisanom obrascu te dokaz o postojanju stečajnog razloga. Troškovi izvansudskog postupka namiruju se iz položenog predujma. Predujam uplaćuje podnositelj zahtjeva u iznosu od 300,00 kn. Međutim, ako je podnositelj zahtjeva potrošač, može se osloboditi obveze uplate predujma na način i uz pretpostavke propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć. Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje. U iznimnim slučajevima savjetovalište može produžiti rok za dodatnih 30 dana ako ocijeni da postoji mogućnost sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i svih njegovih vjerovnika ili ako su potrošač i svi njegovi vjerovnici suglasni da se izvansudski postupak produži. Nakon isteka rokova savjetovalište će potrošaču bez odgode izdati potvrdu o tome da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Po neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma postupak se prebacuje na općinske sudove na čijem području potrošač ima prebivalište. Prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac a u žalbenom postupku odlučuje vijeće koje čine tri suca. Načela postupka: postupak je hitan, sud može donositi odluke i bez usmene rasprave te sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve one činjenice koje su važne za postupak te izvoditi potrebite dokaze. Tijela postupka stečaja su: sud i povjerenik te svaki od njih ima svoje ovlasti tijekom postupanja. Ministar nadležan za poslove pravosuđa utvrđuje listu povjerenika koja se može nadopunjavati. Izbor povjerenika u postupku stečaja potrošača obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste povjerenika za područje nadležnoga suda. Samim time povjerenik  je dužan pri ispunjavanju svojih dužnosti postupati s pažnjom dobrog stručnjaka. Povjerenik je dužan i bez odgode unovčavati stečajnu masu u ime i za račun potrošača tako da uvijek pokuša postići najvišu cijenu stvari i prava te prikupljena sredstva raspodijeliti vjerovnicima razmjerno njihovim tražbinama. Nadzor nad radom povjerenika provodi Sud. Povjerenik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troškova. Pokretanje stečajnog postupka: pokreće se na prijedlog potrošača. Prijedlog za otvaranje postupka potrošač može pokrenuti u roku od tri mjeseca od dana izdavanja potvrde. Uz to mora priložiti uz potvrdu ,popis imovine i obveza i plan ispunjenja obveza. U slučaju da potrošač ne podnese navedene isprave Sud prijedlog odbacuje. Troškovi postupka stečaja potrošača predujmljuje potrošač u paušalnom iznosu koji odredi sud, a koji ne može biti manji od 1.000,00 kuna. Institut zastoja postupka omogućuje da potrošač i vjerovnici mogu suglasno prije donošenja rješenja o otvaranju postupka stečaja potrošača, zatražiti od suda zastoj postupka radi pokušaja sklapanja sporazuma. Zastoj može trajati najdulje 3 mjeseca. Otvaranje postupka stečaja potrošača Sud donosi rješenje o otvaranju stečaja potrošača ukoliko postoje stečajni razlozi. Slučajevi kad se otvoreni stečajni postupak ne provodi je kad Sud na temelju sudskog spisa utvrdi  da potrošač nema imovine, postupak se otvara i zatvara u jednom danu. Tada sud određuje  razdoblje provjere ponašanja u trajanju od pet godina. /rok kušnje/. Time se izbjegavaju moguće zlouporabe tipa prikrivanja prihoda i imovine. Jer s druge strane imamo vjerovnike koji ostaju bez ičega i naravno da će njima biti u interesu nadzirati da li smo prikrili imovinu i napravili nekakvu zlouporabu. Stečajna masa Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu potrošača koju je potrošač stekao do zaključenja stečajnoga postupka i imovinu koju će steći do isteka razdoblja provjere ponašanja, osim imovine na kojoj se ne može provesti ovrha u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovršni postupak. Zaštita dostojanstva potrošača Pri unovčenju stečajne mase povjerenik je dužan voditi računa o dostojanstvu potrošača i o tome da potrošaču mjesečno ostane dovoljno sredstava za primjerene životne potrebe / primjereni životni standard.Visinu sredstava sud određuje prema iznosu koji je izuzet od ovrhe u slučaju kada se ovrha provodi na plaći ovršenika. Troškove stanovanja potrošač upravo namiruje iz tih sredstava i to samostalno. Zaštita doma Potrošač može uložiti prijedlog do okončanja provjere ponašanja da mu se ne prodaje nekretnina potrebna za stanovanje i to: ako u vlasništvu nema drugu nekretninu i nema na raspolaganju drugi smještaj niti ga je u mogućnosti osigurati. Prijedlog se mora jasno pisano obrazložiti.  Predlagatelj se nada da će dužnik u tom razdoblju naći rješenje i da neće doći do prodaje nekretnine. Tu će se na kraju donositi odluka jer se dužniku daje mogućnost da vrati dio novca ili da sklopi drugačiji odnos s vjerovnikom. Potrošač može nakon otvaranja postupka stečaja potrošača i u razdoblju provjere ponašanja zahtijevati od suda dopuštenje za obavljanje samostalne djelatnosti.Sud će uz prethodno mišljenje vjerovnika i povjerenika dopustiti vršenje samostalne djelatnosti ako stekne uvjerenje da će potrošač obavljanjem djelatnosti ostvariti dobit ili dohodak i da će biti u mogućnosti plaćati mjesečni iznos naknade za imovinu izuzetu iz stečajne mase. Razdoblje provjere ponašanja te raspolaganje imovinom potrošača Ako potrošač ima imovinu ona će biti unovčena, nakon čega će se namiriti vjerovnici i odlučiti o oslobađanju od preostalih obaveza, a u takvom postupku razdoblje provjere trajat će od jedne do pet godina. Nakon isteka razdoblja provjere ponašanja Sud će donijeti rješenje o oslobođenju ili uskrati oslobođenja od preostalih obveza.
Ispis

Možda vam se svidi

3 komentara

  1. Hrvooje napisao:

    Po ovom Zakonu mislim da je bolje ne bankrotirati jer ionako ceka zastara a nevidim nacin namirenja duga imovinom duznika jer se je ovrhama to dosada cinilo.Zakon je nedorecen i manjkav.Uz ovaj Zakon trebalo je promjeniti i Ovrsni zakon u kojem se tocno trebaju navesti uvjeti Ovrhe a ne da je Ovrha visestruko veca od duga.
    Nebi se desilo da se ovrsi kuca ili stan zbog par tisuca kuna dugovanja sto je apsurd bez premca.

  2. Danijela napisao:

    Poštovani Hrvoje;

    Do donošenja predmetnog Zakona nije bilo moguće provesti stečaj nad fizičkom osobom već samo nad pravnom osobom.
    Sam Zakon daje mogućnost za novi početak, ali je mukotrpan jer svatko treba računati s tim da neće moći zadržati imovinu ako ima dugove. Možemo ovako na prvu reći da je s obzirom na veliki broj blokiranih građana poprilično mali broj posrednika u izvansudskom postupku i pitanje je kako će sve to funkcionirati u budućnosti.
    Ostaje Nam da pratimo primjenu ovog Zakona u praksi i detektiramo manjkavosti samog Zakona kroz primjenu.

    LP
    Danijela Žmukić

  3. MARIO napisao:

    mene zanima a šta če biti sa onima koji nemaju ništa a nisu sposobni za posao kako če vratiti dugove onima kojima je osoba dužna bilo banke ili netko dtugi

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


*